P1: Kome je program Erasmus namijenjen?
O1: Erasmus je namijenjen studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju u svim oblicima tercijarnog obrazovanja, kao i zaposlenicima drugih organizacija i ustanova koje su ukljuèene u visoko obrazovanje.
U programu Erasmus, osim visokih uèilišta, mogu sudjelovati i poduzeæa èiji struènjaci mogu sudjelovati u nastavi na visokim uèilištima, dok studenti i osoblje u njima mogu obavljati struènu praksu odnosno struèno usavršavanje.
P2: Tko se ubraja u nenastavno osoblje?
O2: To su sve osobe zaposlene na nekom visokom uèilištu koje nisu izravno ukljuèene u izvedbu nastave npr. djelatnici ureda za meðunarodnu suradnju, osiguranje kvalitete, djelatnici u referadama, knjižnicama itd.
P3: Koje aktivnosti postoje u okviru Erasmusa?
O3: Aktivnosti se dijele na centralizirane i decentralizirane. Ako je neka aktivnost centralizirana, to znaèi da se za nju prijavljuje Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu koja se nalazi u Bruxellesu, dok se za decentralizirane aktivnosti prijavljuje svojoj nacionalnoj agenciji u Republici Hrvatskoj, a to je Agencija za mobilnost i programe EU.
Centralizirane aktivnosti ukljuèuju mreže koje se odnose na suradnju visokih uèilišta u podruèju inovacija odnosno modernizacije obrazovnog sustava; zatim multilateralne projekte koji se mogu odnositi na razvoj kurikuluma, modernizaciju sustava visokog obrazovanja te suradnju visokih uèilišta s gospodarskim sektorom. Nadalje, tu su još projekti koji se odnose na osnivanje virtualnih sveuèilišta i kao posljednja aktivnost popratne mjere koje se prije svega odnose na diseminaciju rezultata i primjera dobre prakse.
Decentralizirane se aktivnosti odnose na individualnu mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. Studenti mogu odlaziti u inozemstvo u svrhu studijskog boravka ili struène prakse, nastavno osoblje u svrhu održavanja nastave ili struènog usavršavanja, dok je za nenastavno osoblje (zaposlenici referade, knjižnice ureda za meðunarodnu suradnju itd.) namijenjeno iskljuèivo struèno usavršavanje. Osim individualne mobilnosti, tu su još intenzivni programi ili tzv. ljetne i zimske škole koje okupljaju sudionike iz najmanje tri države te obraðuju teme koje obièno nisu sastavni dio redovnog plana i programa. Naposljetku, tu su i Erasmus intenzivni teèajevi jezika namijenjeni Erasmus studentima koji odlaze na studij u državu gdje se govore manje poznati jezici. Tako se, na primjer, student iz Hrvatske koji odlazi na studijski boravak u Finsku može prije poèetka studijskog boravka prijaviti za intenzivni teèaj finskog u svrhu stjecanja osnovnog znanja radi lakšeg snalaženja.
P4: Mogu li hrvatske visoka uèilišta sudjelovati u programu Erasmus?
O4: Potpisivanjem Ugovora izmeðu Agencije i Europske komisije 30. sijeènja 2009. godine Republika Hrvatska ušla je u tzv. razdoblje pripremnih mjera èime je hrvatskim visokim uèilištima po prvi puta bila otvorena moguænost sudjelovanja u programu Erasmus poèevši od akademske godine 2009./10.
Meðutim, tijekom pripremnog razdoblja hrvatska su se uèilišta mogla prijavljivati iskljuèivo za aktivnost individualne mobilnosti. Pripremno razdoblje nastavlilo se i u akademskoj godini 2010./11. iako je poveæan broj aktivnosti za koja su se visoka uèilišta mogla prijavljivati.
Hrvatska je u 2011.g. postala punopravna èlanica Programa.
P5: Što je preduvjet za sudjelovanje nekog visokog uèilišta u programu Erasmus?
O5: Preduvjet je da je visoko uèilište nositelj Erasmus sveuèilišne povelje. To je dokument koji odobrava Izvršna agencija u Bruxellesu, a kojim se jamèi da æe se program Erasmus na dotiènom visokom uèilištu provoditi u skladu s pravilima programa.
Osim toga, ustanova mora imati sklopljene bilateralne sporazume s inozemnim visokim uèilištima na temelju kojih se ostvaruje mobilnost.
P6: Kako izgleda postupak prijave?
O6: Visoka uèilišta kojima je odobrena Erasmus sveuèilišna povelja prijavljuju se svake godine na natjeèaj koji raspisuje Agencija za mobilnost i programe EU za dodjelu financijskih potpora koje æe im omoguæiti realizaciju aktivnosti za koje su se prijavili.
Bitno je napomenuti da se studenti, nastavno i nenastavno osoblje ne prijavljuju izravno Agenciji, veæ svom matiènom visokom uèilištu koje ih odabire i isplaæuje financijske potpore na njihove raèune.
P7: Tko je na visokim uèilištima kontakt osoba za program Erasmus?
O7: To su Erasmus koordinatori koji su obièno djelatnici Ureda za meðunarodnu suradnju. Njima se možete obratiti za podrobnije obavijesti vezano uz rokove, postupak prijave, kriterije odabira i ostalo. Popis do sada imenovanih Erasmus koordinatora nalazi se ovdje.
Ako vašeg visokog uèilišta nema na popisu obratite se Uredu za meðunarodnu suradnju na vašem uèilištu!
P8: Koji su formalni uvjeti za prijavu studenata?
O8: Prijaviti se mogu studenti koji su u trenutku poèetka mobilnosti upisani u najmanje drugu godinu preddiplomskog studija te imaju državljanstvo Republike Hrvatske ili neke druge države sudionice Programa (države EU, EFTA države + Turska), status izbjeglice, osobe bez državljanstva odnosno ako imaju registrirano stalno boravište u Republici Hrvatskoj - za aktivnosti Erasmus studijskog boravak ili struène prakse koji æe se ostvariti u inozemstvu u okviru redovnog preddiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija.
P9: Mogu li se prijaviti izvanredni studenti?
O9: Izvanredni studenti se mogu prijaviti pod uvjetom da æe za vrijeme mobilnosti biti upisani u redovni program inozemnog visokog uèilišta.
P10: Koji su kriteriji za odabir studenata i osoblja i tko ih odreðuje?
O10: Agencija ustanovama daje samo osnovne smjernice koje služe za odabir kandidata, a to su motivacija, akademski uspjeh, poznavanje jezika itd. Za odabir kandidata zadužene su visoka uèilišta.
P11: Koliki je prosjeèan iznos financijske potpore - stipendije za studente?
O11: Europski je prosjek stipendije za studente izmeðu 200 i 300 eura. Svako visoko uèilište samo odreðuje konaèan iznos financijske potpore - stipendije. U Republici Hrvatskoj on ne smije biti manji od 300 ni viši od 400 eura, po mjesecu u kunskoj protuvrijednosti.
Financijska potpora u sklopu programa Erasmus treba samo nadoknaditi dodatne troškove koji su nastali uslijed mobilnosti, a ne pokriti sve troškove.
P12: Što pokriva Erasmus stipendija?
O12: Erasmus stipendija djelomièno pokriva troškove smještaja, puta i osiguranja. Iznos troškova smještaja, puta i osiguranja ovisi o stranoj državi, a visina stipendije o matiènom visokom uèilištu. Za podrobnije obavijesti obratite se Vašem Erasmus koordinatoru.
P13: Koliko dugo može trajati mobilnost?
O13: Ovisno o ciljnoj skupini i aktivnosti. Za studente koji odlaze na Erasmus studijski boravak ili struènu praksu, dužina boravka iznosi najmanje 3, a najviše 12 mjeseci. Za nastavno i nenastavno osoblje koje odlazi na Erasmus struèno usavršavanje, dužina boravka iznosi najmanje 5 dana, a najviše 6 tjedana. Nastavnici koji odlaze u inozemnu ustanovu održavati nastavu, mogu ostati najmanje 1 dan, a najviše 6 tjedana s tim da moraju održati najmanje 5 sati nastave.
P14: Koliko puta student tijekom studija može dobiti Erasmus stipendija?
O14: Dva puta. Jednom za Erasmus studijski boravak i jednom za struènu praksu. Dakle, student može dobiti Erasmus stipendiju dva puta tijekom studija. Od akademske godine 2010./11. za hrvatske studente moguæa je prijava za studijski boravak i struènu praksu.
P15: Mogu li dobiti Erasmus stipedniju za financiranje cjelokupnog poslijediplomskog studija u inozemstvu?
O15: Ne. Preduvjet da neki student dobije Erasmus stipendiju jest da je upisan na hrvatsko visoko uèilište. Dakle, ako je student upisan na poslijediplomski studij na visokom uèilištu u Republici Hrvatskoj može dobiti grant za studijski boravak u inozemnom visokom uèilištu u trajanju od 3 do 12 mjeseci nakon èega ima obvezu vratiti se na svoju matiènu ustanovu u Republici Hrvatskoj.
P16: Èime se studentima jamèi priznavanje razdoblja mobilnosti po povratku u matiènu ustanovu?
O16: Student prije odlaska u inozemstvo zakljuèuje sa svojom ustanovom tzv. Learning Agreement. Student je dužan prije odlaska kontaktirati ECTS koordinatora u svojoj matiènoj kao i inozemnoj ustanovi i s njima zajednièki sastaviti popis kolegija koje se obvezuje pohaðati odnosno položiti. Ukoliko je student ispunio sve obveze iz dokumenta Learning Agreement, za njega po završetku boravka u inozemstvu ne bi trebalo biti neugodnih iznenaðenja.
P17: Gdje je moguæe ostvariti mobilnost?
O17: U programu Erasmus sudjeluje svih 27 država èlanica Europske unije, države EFTA - Island, Lihtenštajn i Norveška te država kandidatkinja Turska.
Buduæi da Republika Hrvatska nije èlan Europske unije, veæ država kandidatkinja, mobilnost je moguæe ostvariti iskljuèivo u nekoj od 27 država koje su èlanice Europske unije. Od trenutka kada Hrvatska uðe u Europsku uniju i postane ravnopravnom èlanicom mobilnost æe biti moguæa i u ostale zemlje èlanice Programa za cjeloživotno uèenje – dakle osim èlanica EU, u države EFTA-e te Tursku.
Ažurirano: 21.12.2012.
