Povratak na naslovnicu
Engleski
 
 
 
 
  Početna stranica > Program za cjeloživotno učenje > O Programu za cjeloživotno učenje > Erasmus > Najčešća pitanja
 
Najčešća pitanja 

P1: Kome je program Erasmus namijenjen?

O1: Erasmus je namijenjen studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju u svim oblicima tercijarnog obrazovanja, kao i zaposlenicima drugih organizacija i ustanova koje su uključene u visoko obrazovanje.
U programu Erasmus, osim visokih učilišta, mogu sudjelovati i poduzeća čiji stručnjaci mogu sudjelovati u nastavi na visokim učilištima, dok studenti i osoblje u njima mogu obavljati stručnu praksu odnosno stručno usavršavanje.

P2: Tko se ubraja u nenastavno osoblje?

O2: To su sve osobe zaposlene na nekom visokom učilištu koje nisu izravno uključene u izvedbu nastave npr. djelatnici ureda za međunarodnu suradnju, osiguranje kvalitete, djelatnici u referadama, knjižnicama itd.

P3: Koje aktivnosti postoje u okviru Erasmusa?

O3: Aktivnosti se dijele na centralizirane i decentralizirane. Ako je neka aktivnost centralizirana, to znači da se za nju prijavljuje Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu koja se nalazi u Bruxellesu, dok se za decentralizirane aktivnosti prijavljuje svojoj nacionalnoj agenciji u Republici Hrvatskoj, a to je Agencija za mobilnost i programe EU.

Centralizirane aktivnosti uključuju mreže koje se odnose na suradnju visokih učilišta u području inovacija odnosno modernizacije obrazovnog sustava; zatim multilateralne projekte koji se mogu odnositi na razvoj kurikuluma, modernizaciju sustava visokog obrazovanja te suradnju visokih učilišta s gospodarskim sektorom. Nadalje, tu su još projekti koji se odnose na osnivanje virtualnih sveučilišta i kao posljednja aktivnost popratne mjere koje se prije svega odnose na diseminaciju rezultata i primjera dobre prakse.

Decentralizirane se aktivnosti odnose na individualnu mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. Studenti mogu odlaziti u inozemstvo u svrhu studijskog boravka ili stručne prakse, nastavno osoblje u svrhu održavanja nastave ili stručnog usavršavanja, dok je za nenastavno osoblje (zaposlenici referade, knjižnice ureda za međunarodnu suradnju itd.) namijenjeno isključivo stručno usavršavanje. Osim individualne mobilnosti, tu su još intenzivni programi ili tzv. ljetne i zimske škole koje okupljaju sudionike iz najmanje tri države te obrađuju teme koje obično nisu sastavni dio redovnog plana i programa. Naposljetku, tu su i Erasmus intenzivni  tečajevi jezika namijenjeni Erasmus studentima koji odlaze na studij u državu gdje se govore manje poznati jezici. Tako se, na primjer, student iz Hrvatske koji odlazi na studijski boravak u Finsku može prije početka studijskog boravka prijaviti za intenzivni tečaj finskog u svrhu stjecanja osnovnog znanja radi lakšeg snalaženja.

P4: Mogu li hrvatske visoka učilišta sudjelovati u programu Erasmus?

O4: Potpisivanjem Ugovora između Agencije i Europske komisije 30. siječnja 2009. godine Republika Hrvatska ušla je u tzv. razdoblje pripremnih mjera čime je hrvatskim visokim učilištima po prvi puta bila otvorena mogućnost sudjelovanja u programu Erasmus počevši od akademske godine 2009./10.

Međutim, tijekom pripremnog razdoblja hrvatska su se učilišta mogla prijavljivati isključivo za aktivnost individualne mobilnosti. Pripremno razdoblje nastavlilo se i u akademskoj godini 2010./11. iako je povećan broj aktivnosti za koja su se visoka učilišta mogla prijavljivati.

Hrvatska je u 2011.g. postala punopravna članica Programa.

P5: Što je preduvjet za sudjelovanje nekog visokog učilišta u programu Erasmus?

O5: Preduvjet je da je visoko učilište nositelj Erasmus sveučilišne povelje. To je dokument koji odobrava Izvršna agencija u Bruxellesu, a kojim se jamči da će se program Erasmus na dotičnom visokom učilištu provoditi u skladu s pravilima programa.
Osim toga, ustanova mora imati sklopljene bilateralne sporazume s inozemnim visokim učilištima na temelju kojih se ostvaruje mobilnost.

P6: Kako izgleda postupak prijave?

O6: Visoka učilišta kojima je odobrena Erasmus sveučilišna povelja prijavljuju se svake godine na natječaj koji raspisuje Agencija za mobilnost i programe EU za dodjelu financijskih potpora koje će im omogućiti realizaciju aktivnosti za koje su se prijavili.
Bitno je napomenuti da se studenti, nastavno i nenastavno osoblje ne prijavljuju izravno Agenciji, već svom matičnom visokom učilištu koje ih odabire i isplaćuje financijske potpore na njihove račune.

P7: Tko je na visokim učilištima kontakt osoba za program Erasmus?

O7: To su Erasmus koordinatori koji su obično djelatnici Ureda za međunarodnu suradnju. Njima se možete obratiti za podrobnije obavijesti vezano uz rokove, postupak prijave, kriterije odabira i ostalo. Popis do sada imenovanih Erasmus koordinatora nalazi se ovdje.
Ako vašeg visokog učilišta nema na popisu obratite se Uredu za međunarodnu suradnju na vašem učilištu!

P8: Koji su formalni uvjeti za prijavu studenata?

O8: Prijaviti se mogu studenti koji su u trenutku početka mobilnosti upisani u najmanje drugu godinu preddiplomskog studija te imaju državljanstvo Republike Hrvatske ili neke druge države sudionice Programa (države EU, EFTA države + Turska), status izbjeglice, osobe bez državljanstva odnosno ako imaju registrirano stalno boravište u Republici Hrvatskoj - za aktivnosti Erasmus studijskog boravak ili stručne prakse koji će se ostvariti u inozemstvu u okviru redovnog preddiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija.

P9: Mogu li se prijaviti izvanredni studenti?

O9: Izvanredni studenti se mogu prijaviti pod uvjetom da će za vrijeme mobilnosti biti upisani u redovni program inozemnog visokog učilišta.

P10: Koji su kriteriji za odabir studenata i osoblja i tko ih određuje?

O10: Agencija ustanovama daje samo osnovne smjernice koje služe za odabir kandidata, a to su motivacija, akademski uspjeh, poznavanje jezika itd. Za odabir kandidata zadužene su visoka učilišta.

P11: Koliki je prosječan iznos financijske potpore - stipendije za studente?

O11: Europski je prosjek stipendije za studente između 200 i 300 eura. Svako visoko učilište samo određuje konačan iznos financijske potpore - stipendije. U Republici Hrvatskoj on ne smije biti manji od 300 ni viši od 400 eura,  po mjesecu u kunskoj protuvrijednosti.
Financijska potpora u sklopu programa Erasmus treba samo nadoknaditi dodatne troškove koji su nastali uslijed mobilnosti, a ne pokriti sve troškove.

P12: Što pokriva Erasmus stipendija?

O12: Erasmus stipendija djelomično pokriva troškove smještaja, puta i osiguranja. Iznos troškova smještaja, puta i osiguranja ovisi o stranoj državi, a visina  stipendije o matičnom visokom učilištu. Za podrobnije obavijesti obratite se Vašem Erasmus koordinatoru.

P13: Koliko dugo može trajati mobilnost?

O13: Ovisno o ciljnoj skupini i aktivnosti. Za studente koji odlaze na  Erasmus studijski boravak ili stručnu praksu, dužina boravka iznosi najmanje 3, a najviše 12 mjeseci. Za nastavno i nenastavno osoblje koje odlazi na Erasmus stručno usavršavanje, dužina boravka iznosi najmanje 5 dana, a najviše 6 tjedana. Nastavnici koji odlaze u inozemnu ustanovu održavati nastavu, mogu ostati najmanje 1 dan, a najviše 6 tjedana s tim da moraju održati najmanje 5 sati nastave.

P14: Koliko puta student tijekom studija može dobiti Erasmus stipendija?

O14: Dva puta. Jednom za  Erasmus studijski boravak i jednom za stručnu praksu. Dakle, student može dobiti Erasmus stipendiju dva puta tijekom studija. Od akademske godine 2010./11. za hrvatske studente moguća je prijava za studijski boravak i stručnu praksu.

P15: Mogu li dobiti Erasmus stipedniju za financiranje cjelokupnog poslijediplomskog studija u inozemstvu?

O15: Ne. Preduvjet da neki student dobije Erasmus stipendiju jest da je upisan na hrvatsko visoko učilište. Dakle, ako je student upisan na poslijediplomski studij na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj može dobiti grant za studijski boravak u inozemnom visokom učilištu u trajanju od 3 do 12 mjeseci nakon čega ima obvezu vratiti se na svoju matičnu ustanovu u Republici Hrvatskoj.

P16: Čime se studentima jamči priznavanje razdoblja mobilnosti po povratku u matičnu ustanovu?

O16: Student prije odlaska u inozemstvo zaključuje sa svojom ustanovom tzv. Learning Agreement. Student je dužan prije odlaska kontaktirati ECTS koordinatora u svojoj matičnoj kao i inozemnoj ustanovi i s njima zajednički sastaviti popis kolegija koje se obvezuje pohađati odnosno položiti. Ukoliko je student ispunio sve obveze iz dokumenta Learning Agreement, za njega po završetku boravka u inozemstvu ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja.

P17: Gdje je moguće ostvariti mobilnost?

O17: U programu Erasmus sudjeluje svih 27 država članica Europske unije, države EFTA - Island, Lihtenštajn i Norveška te država kandidatkinja Turska.
Budući da Republika Hrvatska nije član Europske unije, već država kandidatkinja, mobilnost je moguće ostvariti isključivo u nekoj od 27 država koje su članice Europske unije. Od trenutka kada Hrvatska uđe u Europsku uniju i postane ravnopravnom članicom mobilnost će biti moguća i u ostale zemlje članice Programa za cjeloživotno učenje – dakle osim članica EU, u države EFTA-e te Tursku.

 

Ažurirano: 21.12.2012.

 

 
 
Aktivnosti Rokovi
Erasmus intenzivni jezični tečajevi (EILC) 01.02.2013.
Erasmus potvrda konzorciju za stručne prakse 08.03.2013.
Intenzivni programi (IP) 08.03.2013.
Mobilnost studenata i osoblja 08.03.2013.
Pripremni posjeti 11.01.2013.
 
Erasmus + Erasmus + , poziv na dostavu projektnih prijedloga Erasmus+, pronađi se u programu Obzor 2020. Obzor 2020., poziv na dostavu projektnih prijedloga Obzor 2020., pronađi se u programu