Agencija za mobilnost i programe EU

Što je Erasmus+?

Što će se podupirati programom Erasmus+?

Koliko je financijskih sredstava raspoloživo korisnicima iz Republike Hrvatske?

Tko u Republici Hrvatskoj provodi program Erasmus+?

Kako će se Erasmus+ razlikovati od postojećih programa?

Što će se promijeniti za studente u okviru programa Erasmus+?

Hoće li u programu Erasmus+ visine studentskih stipendija biti bolje usklađene među državama članicama?

Hoće li studenti moći sudjelovati u programu Erasmus+ ako su već koristili financijsku potporu iz Erasmusa u okviru prijašnjeg Programa za cjeloživotno učenje?

Hoće li mobilnost i dalje ostati ključni cilj za Erasmus+?

Koja će rješenja Erasmus+ ponuditi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih?

Što Komisija još radi kako bi poboljšala mobilnost studenata i mladih?

Zašto nam je potreban novi pristup obrazovanju i osposobljavanju u EU-u?

Što će se dogoditi s obrazovanjem odraslih u okviru novog programa?

Što je novi zahtjev za otvoreni pristup?

Koje zemlje mogu sudjelovati u programu Erasmus+?

Ključne brojke: Erasmus+ (2014. – 2020.)

Što je Erasmus+?

Erasmus+ novi je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014. – 2020. Zamjenjuje brojne postojeće programe EU-a koji obuhvaćaju sva područja obrazovanja: Program za cjeloživotno učenje s njegova četiri sektorska potprograma - Erasmus (visoko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje), Comenius (predškolski odgoj i opće obrazovanje), Grundtvig (opće obrazovanje odraslih); program Mladi na djelu i pet međunarodnih programa (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink te program za suradnju s industrijaliziranim zemljama). Po prvi put, Erasmus+ pružit će potporu EU-a i sportu, posebno amaterskim sportovima.

Budžet programa Erasmus+ znatno je veći od budžeta postojećih programa koje obuhvaća (za čak 40 %) što svjedoči o prepoznavanju važnosti obrazovanja, osposobljavanja, područja mladih i sporta u političkim planovima EU-a i država članica. Ima za cilj potaknuti osobni razvoj te povećati zapošljivost.

Novi program nastavlja se na iskustvo i uspjeh postojećih programa kao što je Erasmus, no imat će znatno veći utjecaj. Temelji se na pretpostavci da je ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno kako bi se razvio potencijal neovisno o starosti ili iskustvu.

Što će se podupirati programom Erasmus+?

Erasmus+ ima za cilj povećati kvalitetu i važnost kvalifikacija i vještina. Dvije trećine sredstava u okviru programa Erasmus+ izdvojit će se za stipendije za studiranje, osposobljavanje, rad ili volontiranje u inozemstvu za 4 milijuna osoba (u odnosu na 2,7 milijuna u razdoblju 2007.— 2013.). Razdoblje provedeno u inozemstvu može varirati od nekoliko dana do godine dana.

Erasmus+ otvoren je studentima, obrazovnim djelatnicima, vježbenicima, volonterima, voditeljima rada s mladima i osobama koje rade u amaterskim sportovima. Njime će se također omogućiti sredstva za partnerstva među obrazovnim ustanovama, organizacijama za mlade, poduzećima, lokalnim i regionalnim tijelima i nevladinim organizacijama, kao i potpora reformama u državama članicama kako bi modernizirale obrazovanje i osposobljavanje te promovirale inovacije, poduzetništvo i zapošljivost.

Pružit će se veća potpora IT platformama kao što je e-Twinning kako bi se povezale škole i drugi pružatelji usluga obrazovanja putem interneta.

Erasmus+ pridonijet će razvoju europske dimenzije u sportu pomažući u borbi protiv prekograničnih prijetnji poput namještanja utakmica i dopinga. Pružit će se potpora i transnacionalnim projektima koji uključuju organizacije amaterskog sporta koje promiču, na primjer, dobro upravljanje, socijalnu uključenost, dvojne karijere i tjelesnu aktivnost za sve.

Koliko je financijskih sredstava raspoloživo korisnicima iz Republike Hrvatske?

Sukladno najavi Europske komisije, u 2014. za sudjelovanje ustanova i organizacija iz Republike Hrvatske u programu Erasmus+ iz općeg proračuna Europske unije namijenjeno je preko 85 milijuna kuna (11.175.833 EUR).Točan iznos programskih sredstava bit će poznat po potpisivanju ugovora s Komisijom, tijekom 2014. godine, te potom i objavljen na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Važno je spomenuti da će proračun Programa rasti neznatno tijekom 2014. i 2015. u odnosu na sredstva dostupna u okviru prijašnje generacije programa – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu; a progresivni rast bilježit će se od 2016. nadalje. Takva raspodjela financijskih sredstava određena je na razini Europske unije.

Tko u Republici Hrvatskoj provodi program Erasmus+?

Za dio aktivnosti (Ključna aktivnost 1: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince (podaktivnost Mobilnost učenika (učenika, studenata, pripravnika, mladih, volontera) i osoblja (djelatnici u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva); Ključna aktivnost 2: Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse (podaktivnost Strateška partnerstva); Ključna aktivnost 3: Podrška reformi politika (podaktivnost Dijalog mladih i donositelja odluka za mlade) zadužena je Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr); dok je za ostale podaktivnosti zadužena Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu u Bruxellesu (www.eacea.ec.europa.eur)

Kako će se Erasmus+ razlikovati od postojećih programa?

Novi program ambiciozniji je i strateški usmjeren dok istovremeno zadržava temeljne ciljeve poboljšanja vještina i povećanja zapošljivosti, kao i potporu modernizaciji sustava obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja mladih.

Erasmus+ razvit će sinergije između različitih sektora i područja obrazovanja te s poslovnim svijetom. Jedinstveni program imat će jednostavnija pravila i postupke primjene te će tako izbjeći fragmentaciju ili dupliciranje.

Program sadrži brojne nove značajke:

- Program kreditnih jamstava koji će omogućiti studentima diplomskih studija financiranje cjelovitog studija u inozemstvu kako bi dobili potrebne vještine za poslove koji zahtijevaju opsežno znanje.

- Udruživanja znanja: partnerstva među visokoškolskim ustanovama i poduzećima kako bi se promovirali kreativnost, inovacije i poduzetništvo nudeći nove nastavne planove, mogućnosti učenja i kvalifikacije.

- Udruživanja sektorskih vještina: partnerstva između pružatelja strukovnog obrazovanja i pružatelja osposobljavanja u svrhu promicanja zapošljivosti i smanjenja razlika između postojećih i potrebnih vještina razvijanjem nastavnih planova koji su specifični za pojedine sektore te inovativnih oblika strukovnog podučavanja.

Njime se integriraju programi koji su trenutačno odvojeni i sadrže međunarodnu dimenziju visokog obrazovanja, što znači da će biti povećana mogućnost mobilnosti prema trećim zemljama i iz njih kao i mogućnost razvoja projekata s visokim učilištima u trećim zemljama.

Što će se promijeniti za studente u okviru programa Erasmus+?

Pristup programu povećat će se na više načina. Na primjer, Erasmus+ pružit će veću potporu studentima koji žele poboljšati svoje jezične vještine prije odlaska na Erasmus visoko učilište ili u pronalaženju zaposlenja. Uz to, razvoj fleksibilnog učenja, kao što je učenje na daljinu ili izvanredni studij, podupirat će se većom upotrebom informacijskih tehnologija.

Sredstva u okviru programa Erasmus+ više će se usredotočiti na posebne potrebe (kao što su troškovi života u odredišnoj zemlji) te će pružiti veću potporu studentima slabijeg imovinskog stanja kao i studentima s invaliditetom ili onima koji dolaze iz najudaljenijih regija.

Zahvaljujući ponudi zajmova studenti koji to žele moći će provesti cjeloviti diplomski studij u drugoj europskoj zemlji. Ponuda će posebno pomoći studentima slabijeg imovinskog stanja kojima je u prošlosti bilo onemogućeno studirati u inozemstvu zbog manjka nacionalnih ili lokalnih stipendija.

Nova Erasmus sveučilišna povelja pridonijet će visoko kvalitetnim iskustvima učenja putem čvrstih dogovora između visokih učilišta te će odrediti minimum očekivane razine znanja jezika za studente i pružiti podrobne informacije o stanovanju i pitanjima povezanima s vizama.

Hoće li u programu Erasmus+ visine studentskih stipendija biti bolje usklađene među državama članicama?

Da. Cilj je bolje uskladiti kriterije za određivanje visine studentskih stipendija koje dodjeljuje EU te istodobno omogućiti fleksibilnost kako bi se u obzir uzela razina potražnje za stipendijama i dostupnost drugih izvora financiranja, što se razlikuje od države do države. Pored stipendije EU-a studenti mogu primati i drugu potporu nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela.

Visina stipendije EU-a u prvom redu ovisi o odredišnoj zemlji.

Države koje sudjeluju u programu Erasmus+ bit će podijeljene u tri skupine ovisno o njihovim troškovima života. Studentu koji se u svrhu studiranja seli u drugu državu unutar iste skupine (tj. državu sa sličnim troškovima života) isplaćivat će se financijska potpora EU-a u prosječnom rasponu od 200 do 450 EUR mjesečno. Visinu financijske potpore određuje nacionalna agencija nadležna za upravljanje financijskim potporama iz Erasmus+ programa u pojedinoj državi. Pri određivanju visine financijske potpore nacionalna agencija u obzir uzima razinu potražnje za financijskim potporama te dostupnost drugih izvora financiranja. Tako, primjerice, svojim visokim učilištima može odrediti raspon za visinu financijskih potpora ako je sufinanciranje dostupno samo u nekim regijama ili institucijama.

Studentima koji se sele u državu s višim troškovima života, uz financijsku potporu u prosječnom rasponu isplaćivat će se dodatnih 50 EUR na mjesec (ali ne više od 500 EUR mjesečno). Studentima koji se sele u državu s nižim troškovima života isplaćivat će se financijska potpora u prosječnom rasponu umanjena za najmanje 50 EUR na mjesec (ali ne manje od 150 EUR mjesečno). Studentima iz najudaljenijih područja i najudaljenijih država uključenih u program isplaćivat će se viša stipendija EU-a.

Visina financijske potpore EU-a ovisit će i o tome planira li student u inozemstvu studirati ili obavljati stručnu praksu. Pored stipendije EU-a studentima na stručnoj praksi isplaćivat će se dodatnih 100 – 200 EUR mjesečno za studij s obzirom na to da im obično nije dostupan povoljan studentski smještaj,prehrana itd. Ako se stipendija sufinancira iz regionalnih ili lokalnih izvora, visinu stipendije određuje nacionalna agencija ilivisoko učilište.

Predviđene su i posebne odredbe za studente iz obitelji slabijeg imovinskog statusa: ovisno o potpori koja je već predviđena na nacionalnoj razini za ovu ciljnu skupinu, nacionalna tijela mogu odlučiti da se takvim studentima za studij u inozemstvu pored uobičajene financijske potpore EU-a isplati dodatnih 100 – 200 EUR mjesečno iz proračuna EU-a .

Naposlijetku, studenti s posebnim potrebama mogu dobivati veći iznos financijske potpore EU-a za pokrivanje dodatnih troškova.

Hoće li studenti moći sudjelovati u programu Erasmus+ ako su već koristili financijsku potporu iz Erasmusa u okviru prijašnjeg Programa za cjeloživotno učenje?

Da. Studentima Erasmus+ programa bit će omogućeno studiranje ili obavljanje stručne prakse u inozemstvu u više navrata.

Na svakoj razini studija (preddiplomski, diplomski ili poslije-diplomski studij) studenti će moći studirati ili se osposobljavati u inozemstvu najdulje 12 mjeseci, neovisno o vrsti mobilnosti (studiranje ili stručna praksa) i broju boravaka u inozemstvu u okviru mobilnosti (na primjer, 2 razdoblja od po 6 mjeseci ili 3 razdoblja od po 4 mjeseca). Međutim, visoka učilišta prednost mogu dati studentima koji još nisu imali priliku boraviti u inozemstvu radi studiranja ili osposobljavanja.

Za studente koji su već sudjelovali u programu razmjene Erasmus u okviru Programa za cjeloživotno učenje (LLP), to će se uzeti u obzir ako zatraže stipendiju u okviru iste razine studija u programu Erasmus+. Primjerice, ako je student na diplomskoj razini studija već sudjelovao u programu razmjene Erasmus u okviru LLP-a u trajanju od 6 mjeseci, na diplomskoj razini stupnju može iskoristiti financijsku potporu za mobilnost u okviru programa Erasmus+ od najdulje 6 mjeseci. Međutim, ako isti student upiše poslijediplomski studij, u okviru programa Erasmus+ može zatražiti potporu za studij do najdulje 12 mjeseci jer je riječ o višoj razini studija.

Druge vrste ranijeg iskustva mobilnosti, kao što je sudjelovanje u programu osposobljavanja Leonardo da Vinci u okviru Programa za cjeloživotno učenje ili volontiranje u Europskoj volonterskoj službi u okviru programa Mladi na djelu, neće se uzimati u obzir pri izračunu najduljeg razdoblja od 12 mjeseci po svakom stupnju studija za studij ili stručnu praksu u programu Erasmus+.

Hoće li mobilnost i dalje ostati ključni cilj za Erasmus+?

Da: na mobilnost će se i dalje izdvajati najveći udio (dvije trećine) proračuna Erasmusa+. Dok je naglasak na mobilnosti studenata i dalje jak, potpore za obrazovne dejaltnike, trenere i osobe koje rade s mladima bit će povećane zbog njihovog „multiplikacijskog” učinka – veća je vjerojatnost da će postići sustavan učinak kada po povratku kući u praksu prenesu ono što su naučili u inozemstvu.

Koja će rješenja Erasmus+ ponuditi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih?

Erasmus+ pridonijet će borbi protiv nezaposlenosti mladih pomaganjem mladima u poboljšanju njihovih ključnih vještina kao što su znanje stranih jezika, komunikacija, snalažljivost ili u učenju kako živjeti i raditi s ljudima različitih narodnosti i kultura.

Program će omogućiti bolju suradnju između visokih učilišta i poslodavaca kako bi se osiguralo da studenti izvuku dobrobit iz obrazovnih programa važnih za vještine koje moraju razviti za poslovni svijet. Uz to, pomoći će obrazovnim ustanovama i organizacijama za mlade u razvijanju bliskijih veza s poduzećima. Također će pružiti potporu reformi politika u prioritetnim područjima kao što su digitalne vještine i povećana važnost tržišta rada za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Erasmus+ ujedno stavlja naglasak i na neformalno obrazovanje. Primjeri pokazuju da poslodavci cijene vještine stečene neformalnim iskustvima učenja, kao što je volontiranje. Uistinu, 75 % sudionika Europske volonterske službe izjavilo je da se njihova poslovna budućnost poboljšala zahvaljujući tom iskustvu.

Istraživanja su također pokazala veću vjerojatnost da će studenti koji su proveli razdoblje studija u stranoj zemlji dobiti posao u inozemstvu prilikom ulaska na tržište rada.

Što Komisija još radi kako bi poboljšala mobilnost studenata i mladih?

Financiranje je važno, ali novac sam neće omogućiti svakome da se obrazuje u inozemstvu. Potrebno je ukloniti i prepreke na nacionalnoj i regionalnoj razini, na primjer poboljšanjem pristupa informacijama, osiguravanjem zajmova i financijskih potpora koje se mogu koristiti za međunarodne studije te poboljšanjem postupka priznavanja rezultata studiranja i osposobljavanja stečenih u inozemstvu.

U lipnju 2011. ministri obrazovanja u EU-u obvezali su se da će ukloniti prepreke studiranju i osposobljavanju u inozemstvu. Kako bi se pratio napredak u ovom području, Komisija je zajedno s državama članicama razvila „semafor mobilnosti” koji bilježi rad svake države članice. Rezultati će biti objavljeni u sljedećih nekoliko tjedana.

Države članice također su dogovorile ciljeve mobilnosti za visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje studenata. Do 2020. najmanje 20 % diplomanata visokih učilišta iz EU-a trebalo bi provesti razdoblje studija ili osposobljavanja u inozemstvu. U strukovnom sektoru, više od 6 % osoba u dobi između 18 i 34 godine s početnim strukovnim osposobljavanjem i kvalifikacijama stručnog osposobljavanja trebalo bi provesti jedno razdoblje studija ili osposobljavanja u inozemstvu do 2020.

Zašto nam je potreban novi pristup obrazovanju i osposobljavanju u EU-u?

Svijet se znatno promijenio otkada su razvijeni postojeći programi. EU je u postupku oporavka od jednog od najturbulentnijih gospodarskih razdoblja našeg vremena. Gotovo 6 milijuna mladih u EU su nezaposleni dok 36 % poslodavaca ima poteškoće u pronalaženju osoba s vještinama koje su im potrebne. Nesrazmjer postojećih i potrebnih vještina u Europi alarmantan je, gotovo 20 % petnaestogodišnjaka nema dostatne vještine čitanja, a 73 milijuna odraslih ima niske (ili nikakve) kvalifikacije.

Europsko tržište rada također se mijenja. Broj poslova za koje je potreban visoki stupanj stručnosti raste, dok broj poslova za koje je potrebna niska stručna sprema opada. Procjenjuje se da će do 2020. za gotovo 35 % svih poslova biti potreban visoki stupanj stručnosti (jednak sveučilišnim kvalifikacijama). Jedan je od glavnih ciljeva nove strategije Europa 2020. podići udio visokog obrazovanja na 40 % (sa sadašnjih gotovo 36 %) među mladim stanovništvom. Erasmus+ može pridonijeti obogaćenju vještina kroz studij i osposobljavanje u inozemstvu te pomažući obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje da se moderniziraju.

Još je jedan ključni obrazovni cilj smanjiti udio osoba koje rano napuste školu sa sadašnjih 12,7 % na manje od 10 %. Kako bi se pridonijelo ovom cilju, Erasmus+ poduprijet će modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja, uključujući potporu odgoju i općem obrazovanju od ranog djetinjstva do srednje škole i početnog strukovnog osposobljavanja. Neformalno učenje poticat će se razmjenom mladih i volontiranjem.

Suradnja i partnerstvo s poduzećima može također premostiti razlike u vještinama ističući važnost nastavnih planova. Novi program ujedno će promicati međusektorska partnerstva koja će se usredotočiti na taj problem.

Što će se dogoditi s obrazovanjem odraslih u okviru novog programa?

Pojedinačna mobilnost odraslih polaznika više se neće podupirati osim ako se ne odvija u sklopu strateškog partnerstva.

Nastavnici/andragozi osoblje uključeno u obrazovanje odraslih i dalje će imati korist zahvaljujući pojedinačnim iskustvima prekograničnog učenja (kratkoročno i dugoročno). Tri postojeće aktivnosti mobilnosti (osposobljavanje uz rad, asistentska mjesta te posjeti i razmjene) spojit će se u jednu aktivnost. Strateška partnerstva pridonijet će modernizaciji organizacija za obrazovanje odraslih.

Pokrenut će se nova Elektronska platforma za učenje odraslih u Europi (EPALE).

Što je novi zahtjev za otvoreni pristup?

Zahtjev za otvoreni pristup osigurat će da su materijali za obrazovanje proizvedeni sredstvima programa Erasmus+ dostupni svima na temelju načela da sve što je plaćeno javnim sredstvima mora donositi korist javnosti. Kad god korisnik programa Erasmus+ proizvede materijale za učenje mora ih učiniti dostupnima javnosti upotrebom Otvorenih licenca i putem Otvorenih obrazovnih resursa (OER).

Koje zemlje mogu sudjelovati u programu Erasmus+?

- Države članice EU-a,

- Države pristupnice, države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje u okviru pretpristupne strategije,

- Države članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom području (EGP),

- Švicarska Konfederacija ako potpiše posebni međunarodni sporazum,

- Zemlje obuhvaćene Europskom politikom susjedstva koje su potpisale bilateralni sporazum.

Države članice EU-a automatski su obuvaćene programom Erasmus+. Ostale zemlje iz prethodno navedenog popisa mogu postati „programske zemlje” ako ispune određene administrativne uvjete i uspostave Nacionalnu agenciju koja će upravljati programom.

Sve ostale zemlje u svijetu su „partnerske zemlje” i mogu sudjelovati u određenim aktivnostima ili u skladu s posebnim uvjetima.

Ključne brojke: Erasmus+ (2014. – 2020.)

Ukupni proračun	14,7 milijardi EUR¹
Tko će imati korist	Više od 4 milijuna osoba
Visoko obrazovanje	2 milijuna studenata
Učenici u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, vježbenici	650 000 učenika
Osoblje uključeno u mobilnost	800 000 predavača, odgajatelja, učitelja i nastavnika, trenera, osoblja iz obrazovnih ustanova i osoba koje rade s mladima
Programi volontiranja i razmjene mladih	Više od 500 000 mladih osoba
Program ponude zajmova za diplomske studije	200 000 studenata
Cjeloviti diplomski studij	Više od 25 000 studenata
Strateška partnerstva	25 000 strateških partnerstava povezuje 125 000 škola, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoka učilišta i ustanove za obrazovanje odraslih, organizacije za mlade i poduzeća
Udruživanja znanja	Više od 150 udruživanja znanja koje je uspostavilo 1 500 visokih učilišta i poduzeća
Udruživanja sektorskih vještina	Više od 150 udruživanja sektorskih vještina koje je uspostavilo 2 000 pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća
Škole	Više od 20 000 učitelja i nastavnika koji surađuju na mreži te uključuju više od 100 000 škola putem e-Twinninga.

¹ : Dodatna sredstva dodijelit će se za financiranje aktivnosti s trećim zemljama (partnerskim zemljama), no odluka će se vjerojatno donijeti u 2014.