Rijeè je o posljednjim natjeèajima prije uvoðenja novog programa Europske komisije radnog naziva „Erasmus for All“ 2014. godine, koji æe zamijeniti sedam postojeæih programa obrazovne mobilnosti (ukljuèujuæi Tempus, Erasmus Mundus, Program za cjeloživotno uèenje i dr.). Velika je novost u oba natjeèaja da je Europska komisija omoguæila hrvatskim institucijama moguænost prijave projekata u istom statusu kao i institucijama iz Europske unije uz uvjet ratifikacije pristupnog ugovora do 1. srpnja 2013. godine.
Pomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Ružica Beljo Luèiæ u pozdravnom je govoru naglasila kako je ovo prvi natjeèaj programa Tempus u kojem Republika Hrvatska sudjeluje u svojstvu zemlje èlanice Europske unije. Ovaj æe natjeèaj, kazala je, bitno pridonijeti internacionalizaciji i unapreðivanju hrvatskog sustava visokog obrazovanja. Naglasila je kako bi visoka uèilišta pri prijavljivanju na natjeèaj trebala voditi raèuna o podudarnosti prioriteta u regiji s hrvatskim nacionalnim prioritetima, meðu kojima su i provedba nacionalnoga kvalifikacijskog okvira, poveæanje dostupnosti visokog obrazovanja, poveæanje zapošljivosti studenata te jaèanje utjecaja visokog obrazovanja u društvu.
Takoðer je izrazila nadu kako æe Erasmus Mundus potaknuti visoka uèilišta da se ukljuèe u organiziranje združenih studija te kako Ministarstvo i Agencija za znanost i visoko obrazovanje rade na pojednostavljenju procedura za akreditaciju združenih studija.
Pomoænica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU Antonija Gladoviæ naglasila je kako je program Tempus, utemeljen 1990. godine, jedan od najdugovjeènijih programa Europske unije u podruèju visokog obrazovanja. Na osnovi rezultata projekata u 12 godina, koliko hrvatske institucije sudjeluju u programu, možemo zakljuèiti kako je Tempus uvelike pridonio modernizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj, osobito u podruèju reforme studijskih programa i reforme upravljanja. Takoðer, program Tempus je znaèajno pridonio internacionalizaciji hrvatskih visokih uèilišta i poveæanju akademske mobilnosti, rekla je gospoða Gladoviæ. Možda je manje poznato, dodala je, kako je jedan od Tempus projekata imao doprinos pri ulasku Hrvatske u program Erasmus dok je Agencija za mobilnost i programe Europske unije još bila u svom zaèetku. Stoga nam je velika èast što danas upravo unutar naše Agencije djeluje Nacionalna Tempus kontakt toèka. Pritom želim naglasiti kako je Agencija usmjerena podizanju kvalitete sustava ponajprije njegovom internacionalizacijom, odnosno jaèanjem instrumenata mobilnosti u svrhu uèenja i usavršavanja, što je sastavni dio njezine misije, kazala je gospoða Gladoviæ.
Naèelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta gospoða Ana Tecilaziæ Goršiæ govorila je o programima Tempus i Erasmus Mundus u kontekstu politika visokog obrazovanja. Takoðer je najavila usvajanje Strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju koje se oèekuje do srpnja 2013. godine kao i reviziju Akcijskog plana za otklanjanje prepreka i jaèanje meðunarodne mobilnosti u obrazovanju. Gospoða Piia Heinämäki iz Izvršne agencije za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu politiku i gospoða Antonija Gladoviæ iz Agencije za mobilnost i programe EU predstavile su 6. Poziv za dostavu projektnih prijedloga u programu Tempus IV., a hrvatski primjer dobre prakse u koordinaciji Tempus projekta predstavila je gospoða prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš sa Sveuèilišta u Zagrebu.
Poziv za dostavu projektnih prijedloga za Erasmus Mundus za 2013. godinu predstavio je gospodin Adrian Veale iz Izvršne agencije za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu politiku, a o regionalnim perspektivama i prioritetima govorili su Marija Filipoviæ-Ožegoviæ iz Nacionalnog Tempus ureda Srbije - Fondacija Tempus te gospodin Suad Muhibiæ iz Nacionalnog Tempus ureda Bosne i Hercegovine.
Slovenski primjer dobre prakse u koordinaciji Tempus projekta i sudjelovanje u Erasmus Mundus projektu predstavio je gospodin Mladen Kraljiè sa Sveuèilišta u Mariboru.
