Eurodesk centar je proveo istraživanje o postojanju strukturiranog dijaloga izmeðu mladih i donositelja odluka u podruèju politika za mlade, kako bi se odgovorilo na potrebe mladih u lokalnim zajednicama. Istraživanje je, u ime Agencije za mobilnost i programe Europske unije, provela Dunja Potoènik u svibnju 2011.

Istraživanje je metodološki bilo podijeljeno u tri dionice:

1. analiza postojeæih dokumenata koji propisuju politike za mlade u Hrvatskoj i Europi i donose rezultate njihove primjene. Analiza je ukljuèivala struène i znanstvene publikacije, kao i elektronske sadržaje od kojih se najveæi dio odnosi na dokumente hrvatske i europske politike prema mladima;
2. istraživanje putem upitnika za prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka o naèinu i opsegu suradnje udruga mladih i predstavnika zakonodavne i predstavnièke vlasti;
3. izrada studije s prikazanim rezultatima analize postojeæih dokumenata i rezultata

Istraživanje je obuhvatilo nekoliko kljuènih toèaka važnih za definiranje strukturiranog dijaloga u Hrvatskoj. Analiza podruèja i oblika suradnje udruga s predstavnicima vlasti odnosno sama komunikacija, najèešæe pokriva suradnju mladih i vlasti u financiranju aktivnosti udruga, konzultacija pri oblikovanju novih dokumenata i zakona relevantnih za mlade, te sudjelovanja u prigodnim aktivnostima (poput kulturnih, sportskih i sl.). Što se samog pokretanja inicijativa za suradnju tièe, odgovori indiciraju kako ispitanici iz oba uzorka smatraju da komunikaciju podjednako iniciraju obje strane, iako si mladi èešæe od pripadnika vlasti pripisuju preuzimanje inicijative. Što se prihvaæanja prijedloga kojima su zapoèeli komunikaciju tièe, predstavnici udruga mladih u znatno veæoj mjeri govore o negativnom prijemu svojih prijedloga kod predstavnika vlasti.

Instance komuniciranja mladih s predstavnicima vlasti, te zadovoljstvo eventualno ostvarenom suradnjom pokazuju da mladi u najveæem broju nikada nisu imali suradnju s predstavnicima Sabora, te s ministrima i gradonaèelnicima/naèelnicima opæina. Skoro sve udruge iz uzorka su imale kontakt s predstavnicima ministarstava zaduženih za mlade, sa županima i dožupanima, a u nešto manjoj mjeri i s èlanovima županijskog poglavarstva. No, u veæini su sluèajeva mladi ocijenili da su njihove potrebe tek malo ili djelomièno ostvarene kroz suradnju s predstavnicima vlasti, a najviše su razloga za zadovoljstvo imali zbog suradnje s èlanovima gradskog ili opæinskog poglavarstva, èlanovima županijskog poglavarstva, te nešto manje sa županom i dožupanom.

Prema rezultatima uspješna suradnja ostvarila se u podruèju obrazovanja i informatizaciji, dok su zapošljavanje i poduzetništvo te socijalna politika najkritiènija podruèja prema ocjenama mladih. Više od polovice predstavnika vlasti smatra da je došlo do poboljšanja u primjeni politika za mlade, a treæina ih smatra da nije došlo ni do kakvih promjena.

Opæenito zadovoljstvo suradnjom pokazalo je diskrepanciju izmeðu mišljenja sudionika, tako 23 od 30 predstavnika udruga iskazala su nezadovoljstvo, a 23 od 32 predstavnika vlasti zadovoljstvo suradnjom. No, iako su mladi iskazali veæinsko nezadovoljstvo suradnjom s vlasti, odgovori na pitanje o primjerima dobre prakse dobiveni su i od predstavnika vlasti i od predstavnika udruga. Pritom su primjeri dobre prakse varirali od uspjeha pri promjeni legislativnog okvira, do uspostavljanja savjeta za mlade, edukacije mladih o njihovim pravima, financiranja projekata mladih, otvaranja klubova za mlade, organiziranja volontiranja mladih, do kulturnih i sportskih manifestacija.

Što se europskih strategija za mlade tièe, istraživanje pokazuje kako tri èetvrtine predstavnika udruga i toèno polovica predstavnika vlasti odgovara o primjeni europskih strategija za mlade, no velik dio njih (više predstavnika vlasti nego predstavnika udruga) ne zna koje dokumente njihova udruga ili institucija primjenjuje. Od ispitanika koji su naveli naziv dokumenta u primjeni, predstavnici vlasti su najveæim dijelom navodili EU strategiju za mlade 2010.-2018. Istraživanje ukazuje na slabu informiranost predstavnika udruga mladih i vlasti o sadržaju i naèinu provoðenja strukturiranog dijaloga s mladima. Predstavnici vlasti u svom viðenju strukturiranog dijaloga naglasak na ulogu i odgovornost u procesu stavljaju na mlade. Odnosno, od mladih oèekuju veæi angažman i preuzimanje inicijativa, dok mladi veæim dijelom govore o osiguravanju financijskih i tehnièkih uvjeta za odvijanje strukturiranog dijaloga.

Publikaciju s cjelokupnim sadržajem istraživanja možete pronaæi ovdje.