Eurodesk centar je proveo istraživanje o postojanju strukturiranog dijaloga između mladih i donositelja odluka u području politika za mlade, kako bi se odgovorilo na potrebe mladih u lokalnim zajednicama. Istraživanje je, u ime Agencije za mobilnost i programe Europske unije, provela Dunja Potočnik u svibnju 2011.

Istraživanje je metodološki bilo podijeljeno u tri dionice:

1. analiza postojećih dokumenata koji propisuju politike za mlade u Hrvatskoj i Europi i donose rezultate njihove primjene. Analiza je uključivala stručne i znanstvene publikacije, kao i elektronske sadržaje od kojih se najveći dio odnosi na dokumente hrvatske i europske politike prema mladima;
2. istraživanje putem upitnika za prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka o načinu i opsegu suradnje udruga mladih i predstavnika zakonodavne i predstavničke vlasti;
3. izrada studije s prikazanim rezultatima analize postojećih dokumenata i rezultata

Istraživanje je obuhvatilo nekoliko ključnih točaka važnih za definiranje strukturiranog dijaloga u Hrvatskoj. Analiza područja i oblika suradnje udruga s predstavnicima vlasti odnosno sama komunikacija, najčešće pokriva suradnju mladih i vlasti u financiranju aktivnosti udruga, konzultacija pri oblikovanju novih dokumenata i zakona relevantnih za mlade, te sudjelovanja u prigodnim aktivnostima (poput kulturnih, sportskih i sl.). Što se samog pokretanja inicijativa za suradnju tiče, odgovori indiciraju kako ispitanici iz oba uzorka smatraju da komunikaciju podjednako iniciraju obje strane, iako si mladi češće od pripadnika vlasti pripisuju preuzimanje inicijative. Što se prihvaćanja prijedloga kojima su započeli komunikaciju tiče, predstavnici udruga mladih u znatno većoj mjeri govore o negativnom prijemu svojih prijedloga kod predstavnika vlasti.

Instance komuniciranja mladih s predstavnicima vlasti, te zadovoljstvo eventualno ostvarenom suradnjom pokazuju da mladi u najvećem broju nikada nisu imali suradnju s predstavnicima Sabora, te s ministrima i gradonačelnicima/načelnicima općina. Skoro sve udruge iz uzorka su imale kontakt s predstavnicima ministarstava zaduženih za mlade, sa županima i dožupanima, a u nešto manjoj mjeri i s članovima županijskog poglavarstva. No, u većini su slučajeva mladi ocijenili da su njihove potrebe tek malo ili djelomično ostvarene kroz suradnju s predstavnicima vlasti, a najviše su razloga za zadovoljstvo imali zbog suradnje s članovima gradskog ili općinskog poglavarstva, članovima županijskog poglavarstva, te nešto manje sa županom i dožupanom.

Prema rezultatima uspješna suradnja ostvarila se u području obrazovanja i informatizaciji, dok su zapošljavanje i poduzetništvo te socijalna politika najkritičnija područja prema ocjenama mladih. Više od polovice predstavnika vlasti smatra da je došlo do poboljšanja u primjeni politika za mlade, a trećina ih smatra da nije došlo ni do kakvih promjena.

Općenito zadovoljstvo suradnjom pokazalo je diskrepanciju između mišljenja sudionika, tako 23 od 30 predstavnika udruga iskazala su nezadovoljstvo, a 23 od 32 predstavnika vlasti zadovoljstvo suradnjom. No, iako su mladi iskazali većinsko nezadovoljstvo suradnjom s vlasti, odgovori na pitanje o primjerima dobre prakse dobiveni su i od predstavnika vlasti i od predstavnika udruga. Pritom su primjeri dobre prakse varirali od uspjeha pri promjeni legislativnog okvira, do uspostavljanja savjeta za mlade, edukacije mladih o njihovim pravima, financiranja projekata mladih, otvaranja klubova za mlade, organiziranja volontiranja mladih, do kulturnih i sportskih manifestacija.

Što se europskih strategija za mlade tiče, istraživanje pokazuje kako tri četvrtine predstavnika udruga i točno polovica predstavnika vlasti odgovara o primjeni europskih strategija za mlade, no velik dio njih (više predstavnika vlasti nego predstavnika udruga) ne zna koje dokumente njihova udruga ili institucija primjenjuje. Od ispitanika koji su naveli naziv dokumenta u primjeni, predstavnici vlasti su najvećim dijelom navodili EU strategiju za mlade 2010.-2018. Istraživanje ukazuje na slabu informiranost predstavnika udruga mladih i vlasti o sadržaju i načinu provođenja strukturiranog dijaloga s mladima. Predstavnici vlasti u svom viđenju strukturiranog dijaloga naglasak na ulogu i odgovornost u procesu stavljaju na mlade. Odnosno, od mladih očekuju veći angažman i preuzimanje inicijativa, dok mladi većim dijelom govore o osiguravanju financijskih i tehničkih uvjeta za odvijanje strukturiranog dijaloga.

Publikaciju s cjelokupnim sadržajem istraživanja možete pronaći ovdje.