• Koja je razlika izmeðu datuma projekta i datuma aktivnosti?

Vrijeme izmeðu datuma poèetka i kraja projekta ukljuèuje više faza – pripremu projekta, provoðenje aktivnosti, evaluaciju, širenje i iskorištavanje rezultata i izvještavanje. Dakle, datumi aktivnosti oznaèavaju manji dio unutar projekta kad se održava glavni dio projekta (npr. razmjena mladih ili volonterska služba). Prema tome, datumi projekta i datumi aktivnosti ne smiju se poklapati.

Projekti mogu poèeti najranije 3 mjeseca nakon roka za prijavu. Prihvatljivo trošenje sredstava iz Programa moguæe je samo u vremenu trajanja projekta, što znaèi da troškovi ne smiju nastati prije datuma poèetka projekta.

U iznimnim sluèajevima Agencija može odobriti prijevremeni poèetak projekta. Takvu odluku može donijeti ako prijavitelj projekta prilikom dostave projektnog prijedloga u pismenom obliku izrièito navede razloge zbog kojih bi bilo neophodno poèeti s izvoðenjem projekta prije najranijeg moguæeg datuma poèetka projekta. Agencija æe prihvatiti takvu zamolbu ako su razlozi povezani s objektivnim okolnostima skupine sudionika, a na koje sami sudionici ne mogu utjecati (npr. zdravstveno stanje, vremenske nepogode...).

• Koliko vremena treba uzeti za pripremu i evaluaciju projekta?

Savjetujemo vam da ostavite dovoljno vremena prije i poslije održavanja same Aktivnosti. Preporuèuje se zapoèeti projekt barem 2 mjeseca prije održavanja Aktivnosti kako bi se osiguralo da su troškovi koji nastaju u fazi pripreme prihvatljivi i da imate dovoljno vremena za logistièku pripremu projekta i pripremu sudionika te ostaviti barem 30 dana nakon završetka Aktivnosti za evaluaciju, aktivnosti širenja i iskorištavanja rezultata i pripremu završnog izvješæa. No, na Vama je da sami odredite rokove koji najbolje odgovaraju Vašem projektu i planiranim aktivnostima.

• Koja je razlika izmeðu vidljivosti i širenja i iskorištavanja rezultata?

Vidljivost se odnosi na upotrebu logotipa Programa i Europske komisije, informiranje o Programu i projektu prije i za vrijeme održavanja aktivnosti, kako bi sudionici i lokalna zajednica bili upuæeni da je projekt dio Programa Mladi na djelu.

Pod širenjem rezultata misli se na dostupne naèine širenja i upotrebu rezultata projekta (obavijest medijima, promocija rezultata na mrežnoj stranici itd.) te se iz tog razloga mjere širenja rezultata provode nakon što se aktivnost održala. Primjeri za dodatno širenje rezultata su: organizacija javnih dogaðaja (prezentacije, konferencije, radionice...); kreiranje audio-vizualnih proizvoda (CD, DVD...); stvaranje informativnih materijala (letaka, brošura, plakata...); stvaranje Internet portala itd.

• Što se misli pod zaštitom i sigurnosti mladih u projektu?

Zaštita i sigurnost mladih ukljuèenih u projekte unutar programa Mladi na djelu važna su naèela ovog Programa. Oni obuhvaæaju prava svih mladih da ne budu izloženi neèemu što im može naškoditi. Zaštita u ovom kontekstu pokriva sve vrste nepropisnog ponašanja, ukljuèujuæi seksualno i moralno zlostavljanje, ali i interkulturne probleme, osiguranje, nezgode, požare, zlouporabu alkohola i opojnih sredstava, zanemarivanje, zastrašivanje, ponižavajuæe postupke ili kažnjavanje, itd. Osnovni cilj je osigurati da svi koji rade s mladima prepoznaju dužnost da osiguraju zaštitu mladih i da su u stanju ispuniti tu dužnost. U skladu s time, svi sudionici koji izravno sudjeluju u projektima programa Mladi na djelu moraju biti osigurani protiv rizika koji su povezani s njihovim sudjelovanjem u tim projektima. Ako projekti ukljuèuju mlade ispod 18 godina, predlagaèi su dužni tražiti dopuštenje za sudjelovanje od roditelja ili staratelja.  

• Treba li sudionicima koji dolaze u Hrvatsku viza?

Sudionicima koji imaju državljanstvo neke od Programskih zemalja nije potrebna viza ukoliko borave u Hrvatskoj kraæe od 90 dana. Za sudionike iz susjednih partnerskih zemalja pogledajte vizni režim Republike Hrvatske na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Iznimka su volonteri koji dolaze u Hrvatsku preko Europske volonterske službe i èija Služba traje više od 3 mjeseca. U tom sluèaju, volonteri se prije ili nakon dolaska u Hrvatsku trebaju prijaviti za dozvolu boravka u policijskoj upravi prema mjestu održavanja Europske volonterske službe. Postupak dobivanja privremene dozvole boravka nalazi se na našim stranicama: http://arhiva.mobilnost.hr/index.php?id=370.

Troškovi vize i ishoðenja vize sudionicima kojima je potrebna viza prihvatljivi su trošak te ih je moguæe dobiti kroz stavku Iznimni troškovi. No, potrebno ih je planirati i specifirati veæ u prijavnom obrascu.

• Jesu li sudionici u projektu prihvatljivi ako u trenutku prijave nisu prešli propisanu dobnu granicu, no preæi æe ju za vrijeme trajanja projekta?

Da. Sudionici ne smiju biti stariji od navedene najviše dobne granice na dan roka za prijavu. Ako je gornja dobna granica 30 godina, sudionici ne smiju imati 31. roðendan prije roka za prijavu. Primjerice, ako je rok za prijavu 1. veljaèe 2012. godine, sudionik do tog datuma ne smije navršiti 31 godinu, no može veæ 2. veljaèe 2011. godine.

Što se tièe donje dobne granice, moraju navršiti donju dobnu granicu do dana poèetka Aktivnosti/Službe.