Agencija za mobilnost i programe EU

Što je Erasmus+?

Što æe se podupirati programom Erasmus+?

Koliko je financijskih sredstava raspoloživo korisnicima iz Republike Hrvatske?

Tko u Republici Hrvatskoj provodi program Erasmus+?

Kako æe se Erasmus+ razlikovati od postojeæih programa?

Što æe se promijeniti za studente u okviru programa Erasmus+?

Hoæe li u programu Erasmus+ visine studentskih stipendija biti bolje usklaðene meðu državama èlanicama?

Hoæe li studenti moæi sudjelovati u programu Erasmus+ ako su veæ koristili financijsku potporu iz Erasmusa u okviru prijašnjeg Programa za cjeloživotno uèenje?

Hoæe li mobilnost i dalje ostati kljuèni cilj za Erasmus+?

Koja æe rješenja Erasmus+ ponuditi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih?

Što Komisija još radi kako bi poboljšala mobilnost studenata i mladih?

Zašto nam je potreban novi pristup obrazovanju i osposobljavanju u EU-u?

Što æe se dogoditi s obrazovanjem odraslih u okviru novog programa?

Što je novi zahtjev za otvoreni pristup?

Koje zemlje mogu sudjelovati u programu Erasmus+?

Kljuène brojke: Erasmus+ (2014. – 2020.)

Što je Erasmus+?

Erasmus+ novi je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014. – 2020. Zamjenjuje brojne postojeæe programe EU-a koji obuhvaæaju sva podruèja obrazovanja: Program za cjeloživotno uèenje s njegova èetiri sektorska potprograma - Erasmus (visoko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje), Comenius (predškolski odgoj i opæe obrazovanje), Grundtvig (opæe obrazovanje odraslih); program Mladi na djelu i pet meðunarodnih programa (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink te program za suradnju s industrijaliziranim zemljama). Po prvi put, Erasmus+ pružit æe potporu EU-a i sportu, posebno amaterskim sportovima.

Budžet programa Erasmus+ znatno je veæi od budžeta postojeæih programa koje obuhvaæa (za èak 40 %) što svjedoèi o prepoznavanju važnosti obrazovanja, osposobljavanja, podruèja mladih i sporta u politièkim planovima EU-a i država èlanica. Ima za cilj potaknuti osobni razvoj te poveæati zapošljivost.

Novi program nastavlja se na iskustvo i uspjeh postojeæih programa kao što je Erasmus, no imat æe znatno veæi utjecaj. Temelji se na pretpostavci da je ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje kljuèno kako bi se razvio potencijal neovisno o starosti ili iskustvu.

Što æe se podupirati programom Erasmus+?

Erasmus+ ima za cilj poveæati kvalitetu i važnost kvalifikacija i vještina. Dvije treæine sredstava u okviru programa Erasmus+ izdvojit æe se za stipendije za studiranje, osposobljavanje, rad ili volontiranje u inozemstvu za 4 milijuna osoba (u odnosu na 2,7 milijuna u razdoblju 2007.— 2013.). Razdoblje provedeno u inozemstvu može varirati od nekoliko dana do godine dana.

Erasmus+ otvoren je studentima, obrazovnim djelatnicima, vježbenicima, volonterima, voditeljima rada s mladima i osobama koje rade u amaterskim sportovima. Njime æe se takoðer omoguæiti sredstva za partnerstva meðu obrazovnim ustanovama, organizacijama za mlade, poduzeæima, lokalnim i regionalnim tijelima i nevladinim organizacijama, kao i potpora reformama u državama èlanicama kako bi modernizirale obrazovanje i osposobljavanje te promovirale inovacije, poduzetništvo i zapošljivost.

Pružit æe se veæa potpora IT platformama kao što je e-Twinning kako bi se povezale škole i drugi pružatelji usluga obrazovanja putem interneta.

Erasmus+ pridonijet æe razvoju europske dimenzije u sportu pomažuæi u borbi protiv prekograniènih prijetnji poput namještanja utakmica i dopinga. Pružit æe se potpora i transnacionalnim projektima koji ukljuèuju organizacije amaterskog sporta koje promièu, na primjer, dobro upravljanje, socijalnu ukljuèenost, dvojne karijere i tjelesnu aktivnost za sve.

Koliko je financijskih sredstava raspoloživo korisnicima iz Republike Hrvatske?

Sukladno najavi Europske komisije, u 2014. za sudjelovanje ustanova i organizacija iz Republike Hrvatske u programu Erasmus+ iz opæeg proraèuna Europske unije namijenjeno je preko 85 milijuna kuna (11.175.833 EUR).Toèan iznos programskih sredstava bit æe poznat po potpisivanju ugovora s Komisijom, tijekom 2014. godine, te potom i objavljen na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Važno je spomenuti da æe proraèun Programa rasti neznatno tijekom 2014. i 2015. u odnosu na sredstva dostupna u okviru prijašnje generacije programa – Programa za cjeloživotno uèenje i programa Mladi na djelu; a progresivni rast bilježit æe se od 2016. nadalje. Takva raspodjela financijskih sredstava odreðena je na razini Europske unije.

Tko u Republici Hrvatskoj provodi program Erasmus+?

Za dio aktivnosti (Kljuèna aktivnost 1: Mobilnost u svrhu uèenja za pojedince (podaktivnost Mobilnost uèenika (uèenika, studenata, pripravnika, mladih, volontera) i osoblja (djelatnici u odgoju, obrazovanju i podruèju mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva); Kljuèna aktivnost 2: Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse (podaktivnost Strateška partnerstva); Kljuèna aktivnost 3: Podrška reformi politika (podaktivnost Dijalog mladih i donositelja odluka za mlade) zadužena je Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr); dok je za ostale podaktivnosti zadužena Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu u Bruxellesu (www.eacea.ec.europa.eur)

Kako æe se Erasmus+ razlikovati od postojeæih programa?

Novi program ambiciozniji je i strateški usmjeren dok istovremeno zadržava temeljne ciljeve poboljšanja vještina i poveæanja zapošljivosti, kao i potporu modernizaciji sustava obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja mladih.

Erasmus+ razvit æe sinergije izmeðu razlièitih sektora i podruèja obrazovanja te s poslovnim svijetom. Jedinstveni program imat æe jednostavnija pravila i postupke primjene te æe tako izbjeæi fragmentaciju ili dupliciranje.

Program sadrži brojne nove znaèajke:

- Program kreditnih jamstava koji æe omoguæiti studentima diplomskih studija financiranje cjelovitog studija u inozemstvu kako bi dobili potrebne vještine za poslove koji zahtijevaju opsežno znanje.

- Udruživanja znanja: partnerstva meðu visokoškolskim ustanovama i poduzeæima kako bi se promovirali kreativnost, inovacije i poduzetništvo nudeæi nove nastavne planove, moguænosti uèenja i kvalifikacije.

- Udruživanja sektorskih vještina: partnerstva izmeðu pružatelja strukovnog obrazovanja i pružatelja osposobljavanja u svrhu promicanja zapošljivosti i smanjenja razlika izmeðu postojeæih i potrebnih vještina razvijanjem nastavnih planova koji su specifièni za pojedine sektore te inovativnih oblika strukovnog poduèavanja.

Njime se integriraju programi koji su trenutaèno odvojeni i sadrže meðunarodnu dimenziju visokog obrazovanja, što znaèi da æe biti poveæana moguænost mobilnosti prema treæim zemljama i iz njih kao i moguænost razvoja projekata s visokim uèilištima u treæim zemljama.

Što æe se promijeniti za studente u okviru programa Erasmus+?

Pristup programu poveæat æe se na više naèina. Na primjer, Erasmus+ pružit æe veæu potporu studentima koji žele poboljšati svoje jeziène vještine prije odlaska na Erasmus visoko uèilište ili u pronalaženju zaposlenja. Uz to, razvoj fleksibilnog uèenja, kao što je uèenje na daljinu ili izvanredni studij, podupirat æe se veæom upotrebom informacijskih tehnologija.

Sredstva u okviru programa Erasmus+ više æe se usredotoèiti na posebne potrebe (kao što su troškovi života u odredišnoj zemlji) te æe pružiti veæu potporu studentima slabijeg imovinskog stanja kao i studentima s invaliditetom ili onima koji dolaze iz najudaljenijih regija.

Zahvaljujuæi ponudi zajmova studenti koji to žele moæi æe provesti cjeloviti diplomski studij u drugoj europskoj zemlji. Ponuda æe posebno pomoæi studentima slabijeg imovinskog stanja kojima je u prošlosti bilo onemoguæeno studirati u inozemstvu zbog manjka nacionalnih ili lokalnih stipendija.

Nova Erasmus sveuèilišna povelja pridonijet æe visoko kvalitetnim iskustvima uèenja putem èvrstih dogovora izmeðu visokih uèilišta te æe odrediti minimum oèekivane razine znanja jezika za studente i pružiti podrobne informacije o stanovanju i pitanjima povezanima s vizama.

Hoæe li u programu Erasmus+ visine studentskih stipendija biti bolje usklaðene meðu državama èlanicama?

Da. Cilj je bolje uskladiti kriterije za odreðivanje visine studentskih stipendija koje dodjeljuje EU te istodobno omoguæiti fleksibilnost kako bi se u obzir uzela razina potražnje za stipendijama i dostupnost drugih izvora financiranja, što se razlikuje od države do države. Pored stipendije EU-a studenti mogu primati i drugu potporu nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela.

Visina stipendije EU-a u prvom redu ovisi o odredišnoj zemlji.

Države koje sudjeluju u programu Erasmus+ bit æe podijeljene u tri skupine ovisno o njihovim troškovima života. Studentu koji se u svrhu studiranja seli u drugu državu unutar iste skupine (tj. državu sa sliènim troškovima života) isplaæivat æe se financijska potpora EU-a u prosjeènom rasponu od 200 do 450 EUR mjeseèno. Visinu financijske potpore odreðuje nacionalna agencija nadležna za upravljanje financijskim potporama iz Erasmus+ programa u pojedinoj državi. Pri odreðivanju visine financijske potpore nacionalna agencija u obzir uzima razinu potražnje za financijskim potporama te dostupnost drugih izvora financiranja. Tako, primjerice, svojim visokim uèilištima može odrediti raspon za visinu financijskih potpora ako je sufinanciranje dostupno samo u nekim regijama ili institucijama.

Studentima koji se sele u državu s višim troškovima života, uz financijsku potporu u prosjeènom rasponu isplaæivat æe se dodatnih 50 EUR na mjesec (ali ne više od 500 EUR mjeseèno). Studentima koji se sele u državu s nižim troškovima života isplaæivat æe se financijska potpora u prosjeènom rasponu umanjena za najmanje 50 EUR na mjesec (ali ne manje od 150 EUR mjeseèno). Studentima iz najudaljenijih podruèja i najudaljenijih država ukljuèenih u program isplaæivat æe se viša stipendija EU-a.

Visina financijske potpore EU-a ovisit æe i o tome planira li student u inozemstvu studirati ili obavljati struènu praksu. Pored stipendije EU-a studentima na struènoj praksi isplaæivat æe se dodatnih 100 – 200 EUR mjeseèno za studij s obzirom na to da im obièno nije dostupan povoljan studentski smještaj,prehrana itd. Ako se stipendija sufinancira iz regionalnih ili lokalnih izvora, visinu stipendije odreðuje nacionalna agencija ilivisoko uèilište.

Predviðene su i posebne odredbe za studente iz obitelji slabijeg imovinskog statusa: ovisno o potpori koja je veæ predviðena na nacionalnoj razini za ovu ciljnu skupinu, nacionalna tijela mogu odluèiti da se takvim studentima za studij u inozemstvu pored uobièajene financijske potpore EU-a isplati dodatnih 100 – 200 EUR mjeseèno iz proraèuna EU-a .

Naposlijetku, studenti s posebnim potrebama mogu dobivati veæi iznos financijske potpore EU-a za pokrivanje dodatnih troškova.

Hoæe li studenti moæi sudjelovati u programu Erasmus+ ako su veæ koristili financijsku potporu iz Erasmusa u okviru prijašnjeg Programa za cjeloživotno uèenje?

Da. Studentima Erasmus+ programa bit æe omoguæeno studiranje ili obavljanje struène prakse u inozemstvu u više navrata.

Na svakoj razini studija (preddiplomski, diplomski ili poslije-diplomski studij) studenti æe moæi studirati ili se osposobljavati u inozemstvu najdulje 12 mjeseci, neovisno o vrsti mobilnosti (studiranje ili struèna praksa) i broju boravaka u inozemstvu u okviru mobilnosti (na primjer, 2 razdoblja od po 6 mjeseci ili 3 razdoblja od po 4 mjeseca). Meðutim, visoka uèilišta prednost mogu dati studentima koji još nisu imali priliku boraviti u inozemstvu radi studiranja ili osposobljavanja.

Za studente koji su veæ sudjelovali u programu razmjene Erasmus u okviru Programa za cjeloživotno uèenje (LLP), to æe se uzeti u obzir ako zatraže stipendiju u okviru iste razine studija u programu Erasmus+. Primjerice, ako je student na diplomskoj razini studija veæ sudjelovao u programu razmjene Erasmus u okviru LLP-a u trajanju od 6 mjeseci, na diplomskoj razini stupnju može iskoristiti financijsku potporu za mobilnost u okviru programa Erasmus+ od najdulje 6 mjeseci. Meðutim, ako isti student upiše poslijediplomski studij, u okviru programa Erasmus+ može zatražiti potporu za studij do najdulje 12 mjeseci jer je rijeè o višoj razini studija.

Druge vrste ranijeg iskustva mobilnosti, kao što je sudjelovanje u programu osposobljavanja Leonardo da Vinci u okviru Programa za cjeloživotno uèenje ili volontiranje u Europskoj volonterskoj službi u okviru programa Mladi na djelu, neæe se uzimati u obzir pri izraèunu najduljeg razdoblja od 12 mjeseci po svakom stupnju studija za studij ili struènu praksu u programu Erasmus+.

Hoæe li mobilnost i dalje ostati kljuèni cilj za Erasmus+?

Da: na mobilnost æe se i dalje izdvajati najveæi udio (dvije treæine) proraèuna Erasmusa+. Dok je naglasak na mobilnosti studenata i dalje jak, potpore za obrazovne dejaltnike, trenere i osobe koje rade s mladima bit æe poveæane zbog njihovog „multiplikacijskog” uèinka – veæa je vjerojatnost da æe postiæi sustavan uèinak kada po povratku kuæi u praksu prenesu ono što su nauèili u inozemstvu.

Koja æe rješenja Erasmus+ ponuditi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih?

Erasmus+ pridonijet æe borbi protiv nezaposlenosti mladih pomaganjem mladima u poboljšanju njihovih kljuènih vještina kao što su znanje stranih jezika, komunikacija, snalažljivost ili u uèenju kako živjeti i raditi s ljudima razlièitih narodnosti i kultura.

Program æe omoguæiti bolju suradnju izmeðu visokih uèilišta i poslodavaca kako bi se osiguralo da studenti izvuku dobrobit iz obrazovnih programa važnih za vještine koje moraju razviti za poslovni svijet. Uz to, pomoæi æe obrazovnim ustanovama i organizacijama za mlade u razvijanju bliskijih veza s poduzeæima. Takoðer æe pružiti potporu reformi politika u prioritetnim podruèjima kao što su digitalne vještine i poveæana važnost tržišta rada za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Erasmus+ ujedno stavlja naglasak i na neformalno obrazovanje. Primjeri pokazuju da poslodavci cijene vještine steèene neformalnim iskustvima uèenja, kao što je volontiranje. Uistinu, 75 % sudionika Europske volonterske službe izjavilo je da se njihova poslovna buduænost poboljšala zahvaljujuæi tom iskustvu.

Istraživanja su takoðer pokazala veæu vjerojatnost da æe studenti koji su proveli razdoblje studija u stranoj zemlji dobiti posao u inozemstvu prilikom ulaska na tržište rada.

Što Komisija još radi kako bi poboljšala mobilnost studenata i mladih?

Financiranje je važno, ali novac sam neæe omoguæiti svakome da se obrazuje u inozemstvu. Potrebno je ukloniti i prepreke na nacionalnoj i regionalnoj razini, na primjer poboljšanjem pristupa informacijama, osiguravanjem zajmova i financijskih potpora koje se mogu koristiti za meðunarodne studije te poboljšanjem postupka priznavanja rezultata studiranja i osposobljavanja steèenih u inozemstvu.

U lipnju 2011. ministri obrazovanja u EU-u obvezali su se da æe ukloniti prepreke studiranju i osposobljavanju u inozemstvu. Kako bi se pratio napredak u ovom podruèju, Komisija je zajedno s državama èlanicama razvila „semafor mobilnosti” koji bilježi rad svake države èlanice. Rezultati æe biti objavljeni u sljedeæih nekoliko tjedana.

Države èlanice takoðer su dogovorile ciljeve mobilnosti za visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje studenata. Do 2020. najmanje 20 % diplomanata visokih uèilišta iz EU-a trebalo bi provesti razdoblje studija ili osposobljavanja u inozemstvu. U strukovnom sektoru, više od 6 % osoba u dobi izmeðu 18 i 34 godine s poèetnim strukovnim osposobljavanjem i kvalifikacijama struènog osposobljavanja trebalo bi provesti jedno razdoblje studija ili osposobljavanja u inozemstvu do 2020.

Zašto nam je potreban novi pristup obrazovanju i osposobljavanju u EU-u?

Svijet se znatno promijenio otkada su razvijeni postojeæi programi. EU je u postupku oporavka od jednog od najturbulentnijih gospodarskih razdoblja našeg vremena. Gotovo 6 milijuna mladih u EU su nezaposleni dok 36 % poslodavaca ima poteškoæe u pronalaženju osoba s vještinama koje su im potrebne. Nesrazmjer postojeæih i potrebnih vještina u Europi alarmantan je, gotovo 20 % petnaestogodišnjaka nema dostatne vještine èitanja, a 73 milijuna odraslih ima niske (ili nikakve) kvalifikacije.

Europsko tržište rada takoðer se mijenja. Broj poslova za koje je potreban visoki stupanj struènosti raste, dok broj poslova za koje je potrebna niska struèna sprema opada. Procjenjuje se da æe do 2020. za gotovo 35 % svih poslova biti potreban visoki stupanj struènosti (jednak sveuèilišnim kvalifikacijama). Jedan je od glavnih ciljeva nove strategije Europa 2020. podiæi udio visokog obrazovanja na 40 % (sa sadašnjih gotovo 36 %) meðu mladim stanovništvom. Erasmus+ može pridonijeti obogaæenju vještina kroz studij i osposobljavanje u inozemstvu te pomažuæi obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje da se moderniziraju.

Još je jedan kljuèni obrazovni cilj smanjiti udio osoba koje rano napuste školu sa sadašnjih 12,7 % na manje od 10 %. Kako bi se pridonijelo ovom cilju, Erasmus+ poduprijet æe modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja, ukljuèujuæi potporu odgoju i opæem obrazovanju od ranog djetinjstva do srednje škole i poèetnog strukovnog osposobljavanja. Neformalno uèenje poticat æe se razmjenom mladih i volontiranjem.

Suradnja i partnerstvo s poduzeæima može takoðer premostiti razlike u vještinama istièuæi važnost nastavnih planova. Novi program ujedno æe promicati meðusektorska partnerstva koja æe se usredotoèiti na taj problem.

Što æe se dogoditi s obrazovanjem odraslih u okviru novog programa?

Pojedinaèna mobilnost odraslih polaznika više se neæe podupirati osim ako se ne odvija u sklopu strateškog partnerstva.

Nastavnici/andragozi osoblje ukljuèeno u obrazovanje odraslih i dalje æe imati korist zahvaljujuæi pojedinaènim iskustvima prekograniènog uèenja (kratkoroèno i dugoroèno). Tri postojeæe aktivnosti mobilnosti (osposobljavanje uz rad, asistentska mjesta te posjeti i razmjene) spojit æe se u jednu aktivnost. Strateška partnerstva pridonijet æe modernizaciji organizacija za obrazovanje odraslih.

Pokrenut æe se nova Elektronska platforma za uèenje odraslih u Europi (EPALE).

Što je novi zahtjev za otvoreni pristup?

Zahtjev za otvoreni pristup osigurat æe da su materijali za obrazovanje proizvedeni sredstvima programa Erasmus+ dostupni svima na temelju naèela da sve što je plaæeno javnim sredstvima mora donositi korist javnosti. Kad god korisnik programa Erasmus+ proizvede materijale za uèenje mora ih uèiniti dostupnima javnosti upotrebom Otvorenih licenca i putem Otvorenih obrazovnih resursa (OER).

Koje zemlje mogu sudjelovati u programu Erasmus+?

- Države èlanice EU-a,

- Države pristupnice, države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje u okviru pretpristupne strategije,

- Države èlanice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom podruèju (EGP),

- Švicarska Konfederacija ako potpiše posebni meðunarodni sporazum,

- Zemlje obuhvaæene Europskom politikom susjedstva koje su potpisale bilateralni sporazum.

Države èlanice EU-a automatski su obuvaæene programom Erasmus+. Ostale zemlje iz prethodno navedenog popisa mogu postati „programske zemlje” ako ispune odreðene administrativne uvjete i uspostave Nacionalnu agenciju koja æe upravljati programom.

Sve ostale zemlje u svijetu su „partnerske zemlje” i mogu sudjelovati u odreðenim aktivnostima ili u skladu s posebnim uvjetima.

Kljuène brojke: Erasmus+ (2014. – 2020.)

Ukupni proraèun	14,7 milijardi EUR¹
Tko æe imati korist	Više od 4 milijuna osoba
Visoko obrazovanje	2 milijuna studenata
Uèenici u podruèju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, vježbenici	650 000 uèenika
Osoblje ukljuèeno u mobilnost	800 000 predavaèa, odgajatelja, uèitelja i nastavnika, trenera, osoblja iz obrazovnih ustanova i osoba koje rade s mladima
Programi volontiranja i razmjene mladih	Više od 500 000 mladih osoba
Program ponude zajmova za diplomske studije	200 000 studenata
Cjeloviti diplomski studij	Više od 25 000 studenata
Strateška partnerstva	25 000 strateških partnerstava povezuje 125 000 škola, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoka uèilišta i ustanove za obrazovanje odraslih, organizacije za mlade i poduzeæa
Udruživanja znanja	Više od 150 udruživanja znanja koje je uspostavilo 1 500 visokih uèilišta i poduzeæa
Udruživanja sektorskih vještina	Više od 150 udruživanja sektorskih vještina koje je uspostavilo 2 000 pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeæa
Škole	Više od 20 000 uèitelja i nastavnika koji suraðuju na mreži te ukljuèuju više od 100 000 škola putem e-Twinninga.

¹ : Dodatna sredstva dodijelit æe se za financiranje aktivnosti s treæim zemljama (partnerskim zemljama), no odluka æe se vjerojatno donijeti u 2014.