Hrvatska struèna skupina za Bolonjski proces je pod vodstvom prof. dr. sc. Mile Dželalije s Prirodoslovno-matematièkog fakulteta Sveuèilišta u Splitu i Ive Biondiæ s Veleuèilišta VERN u Zagrebu organizirala Okrugli stol na temu povezivanja visokog obrazovanja i potreba tržišta rada. Domaæin dogaðaja održanog u petak, 4. svibnja 2012. godine je bilo Sveuèilište u Splitu, a skup se organizirao u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. Uvodna obraæanja održali su Hrvoje Pavletiæ u ime Agencije za mobilnost i programe Europske unije, koji je dogaðaj stavio u kontekst projekta 'Nacionalni timovi Bolonjskih struènjaka' te prof. dr. sc. Mile Dželalija i Iva Biondiæ, koji su najavili program rada Okruglog stola. Na samom poèetku skupu se obratila prof. dr. sc. Ružica Beljo Luèiæ, pomoænica ministra i predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja je naglasila da je usklaðenost s tržištem rada lajtmotiv mnogih promjena u školstvu pa je i ovaj okrugli stol jedna vrsta apela za partnerstvom sa tržištem rada kako bi se bolje i adekvatnije dizajnirali edukativni programi na svim razinama, a posebice u kontekstu cjeloživotnog uèenja.

Prvi dio rasprave na temu analize potreba tržišta rada i perspektive njegovog razvoja otvorio je i moderirao prof. dr. sc. Mile Dželalija. Na ovu temu izlagali su Luka Juroš iz MZOS-a, prof. dr. sc. Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta Sveuèilišta u Splitu, predsjednik Meðuresornog radnog tijela za praæenje potreba tržišta rada, Igor Drvodeliæ iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje te mr. sc. Mislav Balkoviæ iz Hrvatske udruge poslodavaca. Tijekom diskusije koja je zakljuèila ovaj prijepodnevni dio otvorila su se pitanja problematiènosti kulture rada u Hrvatskoj, brzih promjena u gospodarstvu koje naglašavaju potrebu obrazovanja za inovativnost, horizontalne i vertikalne usklaðenosti visokog obrazovanja i tržišta rada te relevantnosti statistika kojima raspolažemo u Hrvatskoj kad je praæenje zapošljivosti i nezaposlenosti u pitanju. Nametnulo se i da Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je u finalnoj fazi razvoja može biti jedan od kljuènih projekata koji bi premostio probleme usklaðenosti visokog obrazovanja i potreba tržišta rada. Izlaganje je apostrofiralo i zakljuèke s Ministarske konferencije o Bolonjskom procesu održane 27. travnja 2012. u Bukureštu gdje su ministri odgovorni za visoko obrazovanje Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) naglasili važnost poveæanja zapošljivosti kao obrazovnog cilja.

Visoko obrazovanje za potrebe pojedinca i tržišta rada bilo je tema drugog dijela okruglog stola koji je vodila Iva Biondiæ. Kao predstavnici razlièitih dionika – od ministarstava i meðunarodnih institucija, poslodavaca, visokoškolskih institucija do studenata Hrvatske – svoj su pogled na stanje povezanosti visokog obrazovanja te trenutaènih i razvojnih potreba tržišta rada dali prof. dr. sc. Leo Marušiæ sa Sveuèilišta u Zadru i èlan struène skupine za Bolonjski proces, prof. dr. sc. Žarko Nožica sa Zdravstvenog veleuèilišta u Zagrebu, Marko Oltean s portala MojPosao i Zoran Kneževiæ, student Sveuèilišta u Rijeci i èlan Hrvatske struène skupine za Bolonjski proces. Važnost ove teme dodatno je naglaðena i aktivnim ukljuèivanjem u raspravu pomoænice ministra rada i mirovinskog sustava, Tatjane Daliæ, koja je naglasila posveæenost MRMS da kroz programe stažiranja odnosno naukovanja omoguæi studentima bez iskustva i nezaposlenima stjecanje prvih radnih iskustava koja æe ih konkurentnije pozicionirati na tržištu. Pri razvoju specifiènih znanja i vještina u obrazovnom sustavu treba voditi raèuna i o poveæanju osobne poduzetnosti i odgovornosti kod mladih kako bi se poveæali izgledi za njihovu samozapošljivost te kako bi se kreiralo dinamiènije tržište.

U završnom dijelu programa, Iva Biondiæ i prof. Mile Dželalija formulirali su zakljuèke, prijedloge i preporuke zanimljivih rasprava koje su imale za namjeru pomoæi u pripremanju odgovarajuæih aktivnosti s ciljem stvaranja održive i kvalitetne zapošljivosti graðana Republike Hrvatske. Ovi zakljuèci koji se temelje na postavci da najvažniji dobavljaè hrvatskom gospodarstvu treba postati visoko školstvo bit æe objavljeni nakon koordinacije svih sudionika kako bi se optimalizirala njihova svrhovitost.