Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces je pod vodstvom prof. dr. sc. Mile Dželalije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Ive Biondić s Veleučilišta VERN u Zagrebu organizirala Okrugli stol na temu povezivanja visokog obrazovanja i potreba tržišta rada. Domaćin događaja održanog u petak, 4. svibnja 2012. godine je bilo Sveučilište u Splitu, a skup se organizirao u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. Uvodna obraćanja održali su Hrvoje Pavletić u ime Agencije za mobilnost i programe Europske unije, koji je događaj stavio u kontekst projekta 'Nacionalni timovi Bolonjskih stručnjaka' te prof. dr. sc. Mile Dželalija i Iva Biondić, koji su najavili program rada Okruglog stola. Na samom početku skupu se obratila prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra i predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja je naglasila da je usklađenost s tržištem rada lajtmotiv mnogih promjena u školstvu pa je i ovaj okrugli stol jedna vrsta apela za partnerstvom sa tržištem rada kako bi se bolje i adekvatnije dizajnirali edukativni programi na svim razinama, a posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja.

Prvi dio rasprave na temu analize potreba tržišta rada i perspektive njegovog razvoja otvorio je i moderirao prof. dr. sc. Mile Dželalija. Na ovu temu izlagali su Luka Juroš iz MZOS-a, prof. dr. sc. Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, predsjednik Međuresornog radnog tijela za praćenje potreba tržišta rada, Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje te mr. sc. Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca. Tijekom diskusije koja je zaključila ovaj prijepodnevni dio otvorila su se pitanja problematičnosti kulture rada u Hrvatskoj, brzih promjena u gospodarstvu koje naglašavaju potrebu obrazovanja za inovativnost, horizontalne i vertikalne usklađenosti visokog obrazovanja i tržišta rada te relevantnosti statistika kojima raspolažemo u Hrvatskoj kad je praćenje zapošljivosti i nezaposlenosti u pitanju. Nametnulo se i da Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je u finalnoj fazi razvoja može biti jedan od ključnih projekata koji bi premostio probleme usklađenosti visokog obrazovanja i potreba tržišta rada. Izlaganje je apostrofiralo i zaključke s Ministarske konferencije o Bolonjskom procesu održane 27. travnja 2012. u Bukureštu gdje su ministri odgovorni za visoko obrazovanje Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) naglasili važnost povećanja zapošljivosti kao obrazovnog cilja.

Visoko obrazovanje za potrebe pojedinca i tržišta rada bilo je tema drugog dijela okruglog stola koji je vodila Iva Biondić. Kao predstavnici različitih dionika – od ministarstava i međunarodnih institucija, poslodavaca, visokoškolskih institucija do studenata Hrvatske – svoj su pogled na stanje povezanosti visokog obrazovanja te trenutačnih i razvojnih potreba tržišta rada dali prof. dr. sc. Leo Marušić sa Sveučilišta u Zadru i član stručne skupine za Bolonjski proces, prof. dr. sc. Žarko Nožica sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, Marko Oltean s portala MojPosao i Zoran Knežević, student Sveučilišta u Rijeci i član Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces. Važnost ove teme dodatno je naglađena i aktivnim uključivanjem u raspravu pomoćnice ministra rada i mirovinskog sustava, Tatjane Dalić, koja je naglasila posvećenost MRMS da kroz programe stažiranja odnosno naukovanja omogući studentima bez iskustva i nezaposlenima stjecanje prvih radnih iskustava koja će ih konkurentnije pozicionirati na tržištu. Pri razvoju specifičnih znanja i vještina u obrazovnom sustavu treba voditi računa i o povećanju osobne poduzetnosti i odgovornosti kod mladih kako bi se povećali izgledi za njihovu samozapošljivost te kako bi se kreiralo dinamičnije tržište.

U završnom dijelu programa, Iva Biondić i prof. Mile Dželalija formulirali su zaključke, prijedloge i preporuke zanimljivih rasprava koje su imale za namjeru pomoći u pripremanju odgovarajućih aktivnosti s ciljem stvaranja održive i kvalitetne zapošljivosti građana Republike Hrvatske. Ovi zaključci koji se temelje na postavci da najvažniji dobavljač hrvatskom gospodarstvu treba postati visoko školstvo bit će objavljeni nakon koordinacije svih sudionika kako bi se optimalizirala njihova svrhovitost.