Zagreb, 12. studenoga 2013. - Hrvatska struèna skupina za Bolonjski proces organizirala je u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU Okrugli stol na temu: Socijalna dimenzija u visokom obrazovanju i binarni sustav.
Cilj je okruglog stola, održanog u Kuæi Europe u Zagrebu, bio potaknuti javni dijalog o izazovima u uspostavi kvalitetnog binarnog sustava (struèni i sveuèilišni studiji) kao i reformi sustava studentskih potpora.
Koncept socijalne dimenzije u Bolonjskom procesu, kako je objasnio Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja, odnosi se na stvaranje uvjeta (od strane države i visokih uèilišta) za uspješan pristup studenata visokom obrazovanju i završetak studija. Takoðer je prikazao nalaze prvog Eurostudent istraživanja u Hrvatskoj prema kojem prosjeèni trošak studiranja za jednog studenta (ukljuèujuæi školarinu i životne troškove) iznosi 31.500 HRK godišnje. Istraživanje je pokazalo kako ranjive skupine studenata imaju veæe financijsko i radno optereæenje.
Ninoslav Šæukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja ukratko je predstavio projekt Tempus „Access - Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju“, kao i preporuke proizašle iz projekta, a koje se odnose na financiranje visokog obrazovanja i novog sustava studentskih potpora prema naèelu pravednosti i kriteriju socioekonomskog statusa. Predloženo je i preispitivanje adekvatnosti neizravnih potpora (subvencionirani smještaj i prehrana).
Predstavnik Ministarstva, znanosti, obrazovanja i sporta Luka Juroš upozorio je na Aktualnu reformu studentske prehrane. Razlika smanjenog izdavanja za studentsku prehranu preusmjerit æe se na potpore za studente slabijeg imovinskog stanja. Najavljen je novi sustav državnih stipendija, prema kojima æe Ministarstvo administrirati stipendije prema socioekonomskom kriteriju, a visoka uèilišta preuzet æe administriranje stipendija za izvrsne studente. Takoðer je istaknuo nužnost redefiniranja statusa izvanrednih studenata, meðu kojima 50 posto studira upravo na struènim studijima. Najavljeno je i poveæanje kapaciteta studentskih domova. Nadalje, zamolio je visoka uèilišta da dostave Ministarstvu komentare na nacrt prijedloga Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.Mislav Žitko, asistent s Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, istaknuo je kako je potrebno izdvojiti dodatna financijska sredstva iz državnog proraèuna za adresiranje nejednakosti u visokom obrazovanju, meðutim s obzirom na ekonomsku krizu ne postoje naznake da æe to biti moguæe ostvariti u dogledno vrijeme.
Ðuro Njavro sa Zagrebaèke škole ekonomije i managementa zalagao se za uvoðenje sustava „vouchera“ i studentskih zajmova koji æe biti dostupni svim studentima. Kao i niz drugih govornika, istaknuo je demografski problem smanjivanja broja maturanata, koji pak utjeèe na smanjivanje broja studenata.
Èlanovi Hrvatske struène skupine za Bolonjski proces prof. dr. sc. Ivan Padjen i dr. sc. Žarko Nožica uvodno su govorili o razlikovanju struènih i sveuèilišnih studija u Hrvatskoj i drugim državama, a predsjednica Vijeæa veleuèilišta i visokih škola prof. dr. sc. Slavica Æosoviæ Bajiæ izrazila je mišljenje kako su veleuèilišta i visoke škole diskriminirane u zakonodavnom okviru.
Prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i raèunarstva u Zagrebu govorio je o problemu prohodnosti sa struènih na sveuèilišne studije i percepciji poslodavaca o zapošljivosti prvostupnika. Pitanjem osiguravanja kvalitete studija te znaèenjem veleuèilišta za zajednicu bavio se u svom izlaganju prof. dr. sc. Marko Jeliæ s Veleuèilišta Marko Maruliæ u Kninu.
Mislav Balkoviæ s Visoke škole za primijenjeno raèunarstvo i predstavnik HUP-a osvrnuo se na Hrvatski kvalifikacijski okvir kao podlogu za reforme studija, èija æe primjena omoguæiti jasnoæu kvalifikacija uvoðenjem ishoda uèenja, a pristup visokom obrazovanju olakšat æe primjena priznavanja prethodnog uèenja temeljenog na transparentnim procedurama.
Zakljuèeno je kako ustanove struènog visokog obrazovanja imaju kljuènu ulogu u razvoju zajednice, osobito u manje razvijenim županijama, te omoguæuju stjecanje visokog obrazovanja podzastupljenim skupinama koji inaèe ne bi imale pristup visokom obrazovanju. S obzirom na to da su struèni studiji orijentirani na stjecanje struènih vještina i pripremu studenta za izravno ukljuèivanje na tržište rada, imaju i ekonomsku vrijednost te znaèajno pridonose poveæanju udjela stanovništva sa steèenim visokim obrazovanjem. U privitku su dostupne prezentacije i sažetci izlaganja.
