Tridesetak studenata iz Republike Hrvatske koji su bili na Erasmus mobilnosti te stranih studenata koji trenutaèno borave na visokim uèilištima RH u sklopu programa Erasmusa sudjelovalo je na Erasmus okruglom stolu i radionicama u Zagrebu, 17. i 18. svibnja u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU. Ovim dogaðajem Agencija je obilježila 25 godina programa Erasmus, najveæeg europskog programa mobilnosti u visokom obrazovanju te tri godine uspješne provedbe tog programa u Republici Hrvatskoj. Uz studente i predstavnike Agencije, okruglom su stolu prisustvovale Erasmus ambasadorice - Jelena Simiæ, bivša studentica Sveuèilišta u Rijeci, i prof. Katica Šimunoviæ, sa Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, Sveuèilišta J.J. Strossmayera u Osijeku te predstavnici studentske organizacije Erasmus Student Network (ESN).
Prema broju studenata koji su kroz program Erasmus dio studija proveli u inozemstvu, Hrvatska je ostvarila najveæi rast u Europi. U ak.god. 2010./2011. u Erasmusu je sudjelovalo 545 studenata, a 2009./2010. 235 studenata boravilo je na nekom od europskih visokih uèilišta što predstavlja porast od 131,9%. U 2011./2012. godini planirana je Erasmus mobilnost više od 1000 studenata. Od 2011. godine, punopravnim èlanstvom Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno uèenje, stranim studentima omoguæeno je pohaðanje nastave ili obavljanje struène prakse u RH te ih je ove godine nešto više od 320 iskoristilo tu moguænost.
Erasmus okrugli stol pružio je moguænost studentima da podijele svoja Erasmus iskustva. Tijekom dva dana, sudjelujuæi na radionicama, raspravljali su na temu visokog obrazovanja u Hrvatskoj i buduænosti programa Erasmus.
Kao prednosti studiranja na visokim uèilištima u Hrvatskoj naveli su sustav subvencionirane prehrane i studentskih popusta, otvorenost i prijateljski odnos studenata iz Hrvatske prema stranim studentima u okviru ESN-a i buddy sistema, moguænost pohaðanja teèaja hrvatskog jezika, fleksibilnost i struènost nastavnog osoblja te niske školarine. Tijekom radionice prepoznali su i neke aspekte visokog obrazovanja u Hrvatskoj za koje smatraju da bi ih trebalo unaprijediti: broj kolegija na engleskom jeziku, jaèa povezanost visokih uèilišta i tržišta rada, više timskog rada, više moguænosti za praktièan rad i obavljanje struène prakse te priznavanje prvostupnièke diplome meðu poslodavcima.
Studenti su opisali svoje Erasmus dojmove kao nezaboravno životno iskustvo. Jednoglasno su se složili da im je boravak u inozemstvu omoguæio razvoj novih vještina te priliku za networking. Takoðer, Erasmus vide kao dobru pripremu za tržište rada. Boravak na inozemnoj ustanovi omoguæio im je i usporedbu sustava visokog obrazovanja u zemlji i inozemstvu kao i primjenu dobre prakse koje su vidjeli u inozemstvu na matiènom visokom uèilištu.
Nakon radionica, studenti su predstavili zakljuèke dviju radionica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta gdje ih je primila pomoænica ministra prof. dr. sc. Ružica Beljo Luèiæ. Nakon toga, studenti su prof. Beljo Luèiæ postavljali pitanja o Erasmusu, visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Bolonjskom procesu te opæenito o obrazovanju.
