U Bruxellesu je od 27. do 30. travnja 2015. održana Europska konvencija o radu s mladima. Rijeè je o jednoj od kljuènih inicijativa belgijskoga predsjedanja Vijeæem Europe te takoðer i dogaðanju kojim je otpoèet ovogodišnji Europski tjedan mladih. Konvencija je održana uz financijsku potporu programa Erasmus+ i nacionalnih agencija nadležnih za njegovu provedbu, meðu ostalima i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Dogaðanje je okupilo gotovo 500 sudionika iz 47 zemalja – donositelja odluka, osoba koje rade s mladima; mladih koji su aktivni u raznim nacionalnim ili europskim mladeškim mrežama, tijelima i udrugama; istraživaèa te službenika zaduženih za politike i programe za mlade. Republiku Hrvatsku na Konvenciji je predstavljalo sedmeroèlano izaslanstvo u sastavu Martina Horvat (udruga Ambidekster), Sanja Vukoviæ Èoviæ (Proni, upravni odbor ERYICA-e), Anamarija Soèo (Mreža mladih Hrvatske), Mislav Mandir (udruga Status M), Marko Kovaèiæ (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Morana Makovec (Ministarstvo socijalne politike i mladih) i Ivana Puljiz (Agencija za mobilnost i programe EU).

Konvencija slijedi prvu konvenciju održanu 2010. godine u Ghentu. Ona je za rezultat imala Deklaraciju iz Ghenta i Rezoluciju Vijeæa Europske unije o radu s mladima, temeljni dokument za prepoznavanje i podršku radu s mladima u Europi.

Od 2010. u podruèjima politike i prakse rada s mladima došlo je do znaèajnijh promjena. Rastuæa nezaposlenost snažno je pogodila upravo populaciju mladih, dok su mjere štednje ugrozile financiranje rada s mladima u raznim dijelovima Europe. Krajnje je zabrinjavajuæa èinjenica da èak treæina mladih u zemljama Unije, u dobi od 15 do 24 godine, spada u takozvanu NEET skupinu – skupinu mladih koji nisu zaposleni niti su ukljuèeni u programe obrazovanja i osposobljavanja (Not in Education, Employment or Training).

Ovi razvoji pozivaju na inventuru situacije kako bi se pružio nov poticaj politikama rada s mladima u Europi. Trenutaèni prevladavajuæi trend fokusira se na rad s mladima kao instrument stjecanja i priznavanja kompetencija potrebnih tržištu rada. Stoga je potrebno pronaæi novu ravnotežu kako bi se naglasila vrijednost rada s mladima u svrhu osobnog razvoja, osnaživanja, aktivnog graðanstva, politièke participacije, socijalne inkluzije, kulturalne osviještenosti, izražavanja, uspostave prijateljstava i zabave. U smislu javnih politika, potrebno je žurno obnoviti strategiju rada s mladima nastavljajuæi se na EU Strategiju za mlade do 2018.  i Agendu 2020. politike za mlade Vijeæa Europe. U isto vrijeme kriza je stvorila poticaj i priliku za razvoj alternativnih oblika rada s mladima i inovativnih pristupa politièkoj participaciji mladih. Da je situacija uistinu neobièno raznolika na razini Europe posebno je naglašeno u studijama sluèaja sadržanima u polazišnom preglednom èlanku konvencije 'Finding common ground: Mapping and scanning the horizons for European youth work in the 21^st century - Towards the 2^nd European Youth Work Convention'.