Integracija Hrvatske u Europski istraživaèki prostor
Osnovni cilj Lisabonske strategije Europske unije za razdoblje 2000.-2010. godine glasio je „Uspostava Europe kao najkompetitivnijeg i najdinamiènijeg gospodarstva u svijetu utemeljenog na znanju". Kao jedna od inicijativa za ostvarenje tog cilja 2005. godine uvedena je „znanstvena viza" koja propisuje poseban postupak za ulazak državljana treæih zemalja u svrhu znanstvenoga istraživanja. Cilj „znanstvene vize" je upravo ostvarenje konkretnih ciljeva Lisabonske strategije poput poveæanja mobilnosti istraživaèa izmeðu zemalja i sektora (gospodarstvo i znanost), poveæanja broja istraživaèa, poveæanja ulaganja u znanost i istraživanje na 3% BDP te stvaranja atraktivnih radnih uvjeta za istraživaèe. Ti ciljevi se nastavljaju i u novoj strategiji Europske unije „Europe 2020".
Kao jedna od europskih zemalja koja je prepoznala važnost mobilnosti istraživaèa za gospodarski rast i razvoj Republika Hrvatska konstantno ulaže napore radi olakšanja dolaska stranih istraživaèa. Sukladno tome, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potaknulo je pojednostavljenje postupka za ugošÃ¦ivanje stranih znanstvenika i njihovo ukljuèivanje u znanstvene projekte u Republici Hrvatskoj, kao i postupka za projekte koje hrvatski znanstvenici vode u sklopu programa Europske unije. Povrh toga, u Zakon o strancima uvedena je nova kategorija rada - privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja koji uvelike olakšava postupak ugošÃ¦ivanja stranih istraživaèa jer više nisu ogranièeni kvotama za radnu dozvolu.
Kako strani znanstvenik dolazi u Hrvatsku
Preduvjeti za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenoga istraživanja su: odobrenje znanstvenoj ustanovi za ugošÃ¦ivanje znanstvenika koje dodjeljuje posebno osnovano povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te zakljuèivanje ugovora o gostovanju izmeðu znanstvene ustanove i stranog znanstvenika, kojim se znanstvenik obvezuje dovršiti znanstveno istraživanje, a ustanova se obvezuje da æe u tu svrhu ugostiti znanstvenika.
Sukladno ovim pravilima, stranom znanstveniku kojemu je ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj odobren ima jednaka sva osnovna prava kao i njihove hrvatske kolege, ukljuèujuæi: priznavanje kvalifikacija u skladu s posebnim zakonom, primjerene radne uvjete, socijalno osiguranje i pristup tržištu dobara i usluga.
Hrvatska „znanstvena viza" u praksi
Novim pravilima je uvelike olakšana mobilnost istraživaèa te meðunarodna suradnja u hrvatskoj znanosti. Od primjene novih pravila 2009. godine do danas gore navedeni postupak iskoristilo je 11 ustanova iz sustava znanosti, a prema broju odobrenih zahtjeva o ugošÃ¦ivanju istraživaèa najveæu meðunarodnu mobilnost istraživaèa imaju Institut Ruðer Boškoviæ (9) i Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb (8).
Tamara Nikšiæ, s Prirodoslovno-matematièkog fakulteta u Zagrebu, koja je ugostila nekoliko kolega iz inozemstva, zadovoljna je postupkom i kaže: „Moja iskustva s ugošÃ¦ivanjem su iskljuèivo pozitivna jer se moj administrativni posao svodi na popunjavanje web obrasca koji onda ured za meðunarodnu suradnju PMF-a odnese dekanu na potpis i proslijedi MZOŠ-u." Jelena Ružiæ, mag.oec., voditeljica administrativnog i financijskog dijela MedILS-a, gdje su u protekle èetiri godine ugostili 10 znanstvenika, koji su u svrhu znanstveno-istraživaèke suradnje na MedILS-ovim projektima prošli kompletnu administrativnu proceduru oko ishoðenja dozvole privremenog boravka, slaže se da je postupak ugošÃ¦ivanja znaèajno pojednostavljen: „Taj proces [do prije 2-3 godine] je bio zaista dugotrajan i muèan, postojalo je dosta administrativnih prepreka (...). Definiranje uvjeta ugovora o gostovanju i evaluacija (odobrenje) od strane MZOŠ-a pravnoj osobi za ugošÃ¦avanje stranog znanstvenika, te usmjeravanje rješavanja daljnje procedure prema HR konzulatima u inozemstvu uz toèno definiranje potrebne dokumentacije i pravovremeno delegiranje tih informacija prema zaposlenicima HR konzulata, uvelike su olakšale sam proces."
Na znanstveno istraživanje je u protekle dvije godine u Hrvatsku stiglo 35 stranih istraživaèa, najviše iz država èlanica Europske unije (16), SAD-a (4), BiH (4) i Kine (4). Olakšanim ulaskom stranih znanstvenika stvoreni su preduvjeti za bolju meðunarodnu suradnju te provedbu meðunarodnih projekata što pridonosi boljem pozicioniranju hrvatskih znanstvenika na meðunarodnoj sceni te promièe i njihovu mobilnost k inozemstvu.
Veliki doprinos olakšanju postupka ugošÃ¦ivanja stranog znanstvenika pruža i EURAXESS Uslužni centar pri Agenciji za mobilnost i programe EU, što potvrðuju i strani znanstvenici i njihovi domaæini.
Pogled u buduænost
UgošÃ¦ivanje stranih istraživaèa nije nimalo lak posao, a gore navedeni rezultati plod su intenzivne suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva vanjskih poslova. Kljuènu ulogu u razvoju i provedbi inicijativa te povezivanju svih ukljuèenih ustanova igrao je EURAXESS odsjek Agencije za mobilnost i programe EU. Povrh toga, kako su se EURAXESS Uslužnom centru za pomoæ obraæali strani znanstvenici i njihovi domaæini, tako su krajnji korisnici dobili moguænost utjecati na poboljšanje sustava i procesa.
U svrhu daljnjeg pojednostavljenja ovog postupka Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU izradilo je Akcijski plan za mobilnost istraživaèa 2011. - 2012. (prosinac 2010. godine) kojim æe se nastaviti provoditi aktivnosti navedene u Akcijskom planu za mobilnost istraživaèa 2009. - 2010., a temelji se na Priopæenju o inicijativi strategije Europa 2020: Unija inovacija (Europe 2020 Flagship initiative: Innovation Union) i Priopæenju o Europskom partnerstvu za istraživaèe (European Partnership for Researchers, EPR). U navedenom Akcijskom planu postoji i prijedlog vezan uz uvoðenje akreditacija ustanova za postupak ugošÃ¦ivanja istraživaèa što bi dodatno ubrzalo i pojednostavilo proceduru.
Dr.sc. Tijmen Pronk, slavist iz Nizozemske, koji je prošao cijeli postupak i sad je zaposlen na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, poruèuje zakonodavcima: „Keep up the good work!"
Za više informacija posjetite:
