Integracija Hrvatske u Europski istraživački prostor
Osnovni cilj Lisabonske strategije Europske unije za razdoblje 2000.-2010. godine glasio je „Uspostava Europe kao najkompetitivnijeg i najdinamičnijeg gospodarstva u svijetu utemeljenog na znanju". Kao jedna od inicijativa za ostvarenje tog cilja 2005. godine uvedena je „znanstvena viza" koja propisuje poseban postupak za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenoga istraživanja. Cilj „znanstvene vize" je upravo ostvarenje konkretnih ciljeva Lisabonske strategije poput povećanja mobilnosti istraživača između zemalja i sektora (gospodarstvo i znanost), povećanja broja istraživača, povećanja ulaganja u znanost i istraživanje na 3% BDP te stvaranja atraktivnih radnih uvjeta za istraživače. Ti ciljevi se nastavljaju i u novoj strategiji Europske unije „Europe 2020".
Kao jedna od europskih zemalja koja je prepoznala važnost mobilnosti istraživača za gospodarski rast i razvoj Republika Hrvatska konstantno ulaže napore radi olakšanja dolaska stranih istraživača. Sukladno tome, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potaknulo je pojednostavljenje postupka za ugošćivanje stranih znanstvenika i njihovo uključivanje u znanstvene projekte u Republici Hrvatskoj, kao i postupka za projekte koje hrvatski znanstvenici vode u sklopu programa Europske unije. Povrh toga, u Zakon o strancima uvedena je nova kategorija rada - privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja koji uvelike olakšava postupak ugošćivanja stranih istraživača jer više nisu ograničeni kvotama za radnu dozvolu.
Kako strani znanstvenik dolazi u Hrvatsku
Preduvjeti za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenoga istraživanja su: odobrenje znanstvenoj ustanovi za ugošćivanje znanstvenika koje dodjeljuje posebno osnovano povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te zaključivanje ugovora o gostovanju između znanstvene ustanove i stranog znanstvenika, kojim se znanstvenik obvezuje dovršiti znanstveno istraživanje, a ustanova se obvezuje da će u tu svrhu ugostiti znanstvenika.
Sukladno ovim pravilima, stranom znanstveniku kojemu je ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj odobren ima jednaka sva osnovna prava kao i njihove hrvatske kolege, uključujući: priznavanje kvalifikacija u skladu s posebnim zakonom, primjerene radne uvjete, socijalno osiguranje i pristup tržištu dobara i usluga.
Hrvatska „znanstvena viza" u praksi
Novim pravilima je uvelike olakšana mobilnost istraživača te međunarodna suradnja u hrvatskoj znanosti. Od primjene novih pravila 2009. godine do danas gore navedeni postupak iskoristilo je 11 ustanova iz sustava znanosti, a prema broju odobrenih zahtjeva o ugošćivanju istraživača najveću međunarodnu mobilnost istraživača imaju Institut Ruđer Bošković (9) i Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb (8).
Tamara Nikšić, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koja je ugostila nekoliko kolega iz inozemstva, zadovoljna je postupkom i kaže: „Moja iskustva s ugošćivanjem su isključivo pozitivna jer se moj administrativni posao svodi na popunjavanje web obrasca koji onda ured za međunarodnu suradnju PMF-a odnese dekanu na potpis i proslijedi MZOŠ-u." Jelena Ružić, mag.oec., voditeljica administrativnog i financijskog dijela MedILS-a, gdje su u protekle četiri godine ugostili 10 znanstvenika, koji su u svrhu znanstveno-istraživačke suradnje na MedILS-ovim projektima prošli kompletnu administrativnu proceduru oko ishođenja dozvole privremenog boravka, slaže se da je postupak ugošćivanja značajno pojednostavljen: „Taj proces [do prije 2-3 godine] je bio zaista dugotrajan i mučan, postojalo je dosta administrativnih prepreka (...). Definiranje uvjeta ugovora o gostovanju i evaluacija (odobrenje) od strane MZOŠ-a pravnoj osobi za ugošćavanje stranog znanstvenika, te usmjeravanje rješavanja daljnje procedure prema HR konzulatima u inozemstvu uz točno definiranje potrebne dokumentacije i pravovremeno delegiranje tih informacija prema zaposlenicima HR konzulata, uvelike su olakšale sam proces."
Na znanstveno istraživanje je u protekle dvije godine u Hrvatsku stiglo 35 stranih istraživača, najviše iz država članica Europske unije (16), SAD-a (4), BiH (4) i Kine (4). Olakšanim ulaskom stranih znanstvenika stvoreni su preduvjeti za bolju međunarodnu suradnju te provedbu međunarodnih projekata što pridonosi boljem pozicioniranju hrvatskih znanstvenika na međunarodnoj sceni te promiče i njihovu mobilnost k inozemstvu.
Veliki doprinos olakšanju postupka ugošćivanja stranog znanstvenika pruža i EURAXESS Uslužni centar pri Agenciji za mobilnost i programe EU, što potvrđuju i strani znanstvenici i njihovi domaćini.
Pogled u budućnost
Ugošćivanje stranih istraživača nije nimalo lak posao, a gore navedeni rezultati plod su intenzivne suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva vanjskih poslova. Ključnu ulogu u razvoju i provedbi inicijativa te povezivanju svih uključenih ustanova igrao je EURAXESS odsjek Agencije za mobilnost i programe EU. Povrh toga, kako su se EURAXESS Uslužnom centru za pomoć obraćali strani znanstvenici i njihovi domaćini, tako su krajnji korisnici dobili mogućnost utjecati na poboljšanje sustava i procesa.
U svrhu daljnjeg pojednostavljenja ovog postupka Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU izradilo je Akcijski plan za mobilnost istraživača 2011. - 2012. (prosinac 2010. godine) kojim će se nastaviti provoditi aktivnosti navedene u Akcijskom planu za mobilnost istraživača 2009. - 2010., a temelji se na Priopćenju o inicijativi strategije Europa 2020: Unija inovacija (Europe 2020 Flagship initiative: Innovation Union) i Priopćenju o Europskom partnerstvu za istraživače (European Partnership for Researchers, EPR). U navedenom Akcijskom planu postoji i prijedlog vezan uz uvođenje akreditacija ustanova za postupak ugošćivanja istraživača što bi dodatno ubrzalo i pojednostavilo proceduru.
Dr.sc. Tijmen Pronk, slavist iz Nizozemske, koji je prošao cijeli postupak i sad je zaposlen na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, poručuje zakonodavcima: „Keep up the good work!"
Za više informacija posjetite:
