10. veljaèe 2014. u predvorju Nacionalne i sveuèilišne knjižnice u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske te Europske poduzetnièke mreže, održana je sveèana konferencija u povodu poèetka novog Okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije – Obzor 2020.
Obzor 2020. novi je okvirni program za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. s proraèunom od gotovo 80 milijardi eura. Posebno je naglašeno povezivanje poslovnog sektora i znanosti i istraživanja, za što je za 2014. i 2015. godinu predviðeno 500 milijuna eura.
Obzor 2020. financijski je instrument EU-a za provedbu Unije inovacija, inicijative perjanice u okviru strategije Europa 2020 – strategije za pametan, održiv i ukljuèiv razvoj, kojim se želi ojaèati položaj Europe i njena konkurentnost na svjetskom tržištu u podruèju istraživanja i razvoja. Krajnji cilj jest ubrzavanje ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta - ulaganjem u znanost i istraživanje, njihovim povezivanjem s tržištem rada te stvaranjem inovacija koje pozitivno utjeèu na kvalitetu života. Obzor 2020. usmjerava se na tri prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo te Društveni izazovi, za što su specifièni natjeèaji za financijsku potporu veæ u tijeku, podijeljeni u 12 tematskih podruèja koja æe se proširivati novima u razdoblju koje slijedi.
Tijekom konferencije uzvanicima su se uvodno obratili povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošaèa mr. sc. Neven Mimica, ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanoviæ te Shane Sutherland, izaslanik povjerenice Europske komisije za istraživanje, inovacije i znanost gðe Màire Geoghegan-Quinn.
Povjerenik Mimica naglasio je kako za Hrvatsku, kao novu državu èlanicu, Obzor 2020. nudi brojne prilike i moguænosti za koje vjeruje da æe ih hrvatski znanstvenici, istraživaèi i inovatori znati prepoznati i uèinkovito iskoristiti, s obzirom na pozitivna iskustva dosadašnjeg sudjelovanja u Sedmom okvirnom programu, prethodniku Obzora 2020. Pozvao je sve nadležne institucije i poduzetnike da osiguraju potrebne preduvjete kako bi se to i ostvarilo.
Ministar Jovanoviæ istaknuo je kako je od 2007. do 2013. godine Republika Hrvatska u ime nacionalnog doprinosa za FP7 (program Europske unije za istraživanje i tehnološki razvoj za razdoblje 2007. – 2013.) uplatila 48,9 milijuna eura iz Državnog proraèuna. U istom razdoblju ustanove iz Republike Hrvatske ugovorile su projekte u ukupnoj vrijednosti od 80 milijuna eura, što znaèi kako je privuèeno èak 31 milijuna eura više sredstava nego što je u taj program uplaæeno. Takoðer je istaknuo kako je Republici Hrvatskoj pripala èast da je upravo 100. projekt, u vrijednosti od 7 milijuna eura, koji je odobren u okviru programa Marie Sklodowska Curie, dodijeljen hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Projektom se potièe mobilnost hrvatskih istraživaèa, dolazak stranih istraživaèa na hrvatske institucije, kao i reintegracija domaæih istraživaèa nakon boravka u inozemstvu, a provodit æe se u sljedeæih pet godina. Osim toga, naglasio je i važnost projekt BIO Centra, jedinstvenog inkubacijskog centra za bioznanosti i biotehnologije u regiji financiranog s oko 140 milijuna kuna pretpristupnim sredstvima EU, a kojemu je cilj osnažiti veze izmeðu istraživaèa i industrije kako bi rezultati istraživanja u što veæoj mjeri mogli biti usmjereni razvoju gospodarstva.
U izlaganju u ime povjerenice Goeghegan Quinn gospodin Shane Sutherland istaknuo je kako su znaèajne karakteristike novog programa, Obzora 2020., pojednostavljenje i koherentnost, èime se vjeruje da æe pristup programu biti olakšan. Takoðer je naglasio važnost veæeg uèinka i boljih rezultata financiranih projekata, za što je interdisciplinarnost kljuèna. Program takoðer nudi moguænosti stvaranja partnerstava sa centrima izvrsnosti u EU – što otvara brojne prilike za hrvatske ustanove. Spomenuta je i inicijativa Katedre europskog istraživaèkog prostora, pomoæu koje se najbolji istraživaèi dovode na ustanove koje imaju ogroman istraživaèki i inovacijski potencijal – a zagrebaèki Veterinarski fakultet je jedna od odabranih 11 ustanova u Europi u okviru te inicijative. Da bi se osigurali rast i novi poslovi, potrebne kljuène reforme podrazumijevaju stvaranje okruženja koje pogoduje inovacijama, naroèito u privatnom sektoru; jaèu povezanost istraživaèkih instituta i poduzeæa te mjere za zadržavanje struènih osoba u državi.
Na okruglom stolu „Perspektive Republike Hrvatske u novom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije“ sudjelovali su prof. dr. sc. Branko Grèiæ, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske te ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros, prof. dr. sc. Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, mr. sc. Gordana Kovaèeviæ, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla; prof. dr. sc. Alfio Barbieri, predsjednik Rektorskog zbora; Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, meðunarodne i EU poslove, te dr. sc. Tome Antièiæ, ravnatelj Instituta Ruðer Boškoviæ. Istaknuta je važnost promjene naèina razmišljanja te stvaranja klime koja pogoduje inovacijama i poduzetnièkim projektima.
Predstavnici Europske komisije predstavili su program Obzor 2020. i njegova pravila, a predstavljen je i primjer uspješnog projekta Glowbrain prof. dr. sc. Sreæka Gajoviæa, koji je u ime Hrvatskog instituta za istraživanje mozga s uzvanicima podijelio svoja iskustva sudjelovanja u okvirnim programima Europske unije. Prof. dr. sc. Gajoviæ u svojem projektu istražuje moguænosti oporavka moždanih stanica nakon teških ošteæenja pomoæu matiènih stanica, te u tome suraðuje sa svjetski priznatim znanstvenim institucijama, meðu kojima su Sveuèilište u Lundu te Max Planck institut za neurološka istraživanja.
Predstavnici Europske komisije istaknuli su da su u razdoblju od 2007. do 2013. godine u programu Europske unije za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7 program) hrvatske organizacije aktivne u tom podruèju sudjelovale u 283 projekta, te time iskoristile više od 80 milijuna eura iz proraèuna EU-a. Hrvatski sudionici pridonijeli su najviše u podruèjima istraživaèkog potencijala i zdravlja, pojedinaènim stipendijama za znanstvenike u okviru Marie Curie akcija, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te transportu. Top 5 hrvatskih organizacija po sudjelovanju u FP7 programu su Institut Ruðer Boškoviæ, Sveuèilište u Zagrebu – Fakultet Elektrotehnike i raèunarstva; Sveuèilište u Rijeci – Medicinski fakultet; Sveuèilište u Zagrebu – Medicinski fakultet te poduzeæe Genos d.o.o. za vještaèenje i analizu. Stopa uspješnosti prijavitelja iz Republike Hrvatske jest 17 posto, a europski je prosjek 20,9 posto.
Konferencija je okupila više od 350 uzvanika – predstavnika znanstvenih instituta, visokih uèilišta, poslovnog sektora, kao i sudionika na projektima dosadašnjih okvirnih programa Europske unije za istraživanje i inovacije.
