1. Što je Erasmus Mundus 2009. - 2013. (EM program)?
Erasmus Mundus je program u podruèju visokog obrazovanja kojem je osnovni cilj promidžba europskog visokog obrazovanja i poticanje uspješne meðunarodne suradnje. Provodi se prvenstveno stvaranjem centara izvrsnosti na visokim uèilištima kroz združene diplomske i doktorske studije, te stvaranjem partnerstava s visokim uèilištima iz tzv. „treæih zemalja, a to su sve one zemlje koje nisu èlanice EU. Svojim aktivnostima program takoðer nastoji pridonijeti poveæanju izgleda za zapošljivost studenata.
Program je dobio ime prema nizozemskom humanistu i teologu iz 15.st. koji je diljem Europe pohaðao najbolje škole onoga vremena, a zvao se Desiderius Erasmus Rotterdamus. Rijeè „mundus" na latinskom znaèi „svijet", a time se želi ukazati na meðunarodnu komponentu programa, odnosno moguænost da u njemu sudjeluju institucije i pojedinci iz cijeloga svijeta.
2. Što oznaèava pojam „treæa zemlja"?
Pojam „treæa zemlja" (third country) oznaèava sve zemlje svijeta koje nisu èlanice EU.
3. Koja je uloga pojedinih institucija u voðenju EM programa?
a) u EU?
Europska komisija odgovorna je za upravljanje EM programom, odreðuje ukupni proraèun, prioritete i ciljeve te se bavi opæenito strateškim pitanjima.
Izvršna agencija za audiovizualnu politiku i kulturu implementira program u cijelosti. Ona raspisuje pojedinaène natjeèaje te je odgovorna za cijeli projektni ciklus ukljuèujuæi odabir projekata, dodjelu financijske potpore i nadzor nad provedbom projekata.
b) u RH
Delegacije Europske unije iz RH i Agencije za mobilnost i programe EU, kao nacionalne kontakt toèke za pitanja u svezi s programima Erasmus Mundus, suraðuju s institucijama EU, a osnovna im je zadaæa informiranje javnosti i diseminacija informacija.
4. Da li nazivi Erasmus Mundus i Erasmus oznaèavaju isti program?
Ne. Premda se radi o programima iz podruèja visokog obrazovanja, rijeè je o dva razlièita programa koja imaju razlièita pravila i razlièite izvore financiranja.
EM je centralilzirani program, što znaèi da je za njegovu implementaciju nadležna Izvršna agencija za audiovizualnu politiku i kulturu sa sjedištem u Briselu.
U okviru razlièitih aktivnosti omoguæava financiranje a) združenih diplomskih i doktorskih studija te stipendiranje kandidata zainteresiranih za studiranje na istima, b) partnerstva izmeðu visokih uèilišta iz EU i visokih uèilišta u svim ostalim zemljama u svrhu mobilnosti na svim akademskim razinama, c) promidžbe aktivnosti visokog obrazovanja.
Erasmus program dio je Programa za cjeloživotno uèenje, a u okviru decentraliziranih aktivnosti koje su trenutno na raspolaganju zainteresiranim kandidatima iz RH, moguæe je realizirati mobilnost u nekoj od država EU za studente, nastavno i nenastavno osoblje.
5. Koji je status Republike Hrvatske u EM programu?
Unutar poziva za 2013. godinu hrvatska visoka uèilišta i druge institucije imaju status EU institucije što znaèi da mogu sudjelovati u programu kao prijavitelji projekta pod uvjetom ratifikacije pristupnog sporazuma. Od akademske godine 2013./2014. hrvatski æe studenti moæi koristiti stipendije kao europski pojedinci.
6. Koji su najvažniji dokumenti koji sadrže korisne informacije o EM programu?
Odluka o uspostavljanju programa od 16.12.2008. koju je usvojio Europski parlament i Vijeæe, na temelju koje stupaju na snagu nova pravila EM programa za èetverogodišnje razdoblje od 2009. - 2013.
Programski vodiè sadrži informacije o vrstama aktivnosti, uvjetima prijave, naèinu financiranja te kriterijima za odabir projekata.
Pojedinaèni natjeèaji sadrže informaciju o rokovima, uvjetima prijave i maksimalnom iznosu sredstava koji se dodjeljuje u okviru pojedinih aktivnosti. Uz natjeèaj (Call for proposals) nužno je konzultirati i smjernice (guidelines) za Aktivnost 2.
7. Koje vrste aktivnosti postoje u okviru EM programa?
Aktivnost 1 - uspostavljanje združenih diplomskih i doktorskih studija te stipendiranje kandidata zainteresiranih za studiranje na istima. Ova aktivnost nije dostupna unutar poziva za 2013. godinu.
Aktivnost 2 - partnerstva izmeðu visokih uèilišta iz EU
Aktivnost 3 - promidžba visokog obrazovanja
8. Tko se iz RH može prijaviti na natjeèaj?
a) visokoškolske ustanove - u obliku konzorcija/partnerstava
b) ostale institucije - privatne i javne ustanove koje se bave istraživanjem i obrazovanjem
c) studenti - koji su završili barem preddiplomsku razinu studija
9. Kome studenti zainteresirani za stipendiju Erasmus Mundus moraju poslati prijavu?
Studenti moraju poslati prijavu izravno konzorciju koji program provodi.
10. Koja je razlika izmeðu stipendija kategorija A i kategorija B?
Stipendije kategorije A dodjeljuju se kandidatima iz tzv. „treæih zemalja" za diplomske ili doktorske studije u okviru Aktivnosti 1. Osim toga, uvjet je da kandidati nisu boravili radeæi ili studirajuæi u zemljama EU duže od 12 mjeseci u zadnjih 5 godina.
Stipendije kategorije B namijenjene su kandidatima iz EU za diplomski ili doktorski studij u okviru Aktivnosti 1.
Ukupan iznos stipendije veæi je za kategoriju A nego za kategoriju B. Stoga se stipendija kategorije A smatra punom stipendijom, a stipendija kategorije B financijskom potporom.
11. Koje troškove pokriva pojedinaèna stipendija za studente?
I. U aktivnosti 1, kandidati iz RH su se u prijašnjim pozivima natjecali za stipendije iz kategorije A. Od akademske godine 2013./2014. hrvatski æe studenti moæi koristiti stipendije kao europski pojedinci.
Ukupan iznos stipendije može se razlikovati s obzirom na odluku konzorcija koji program provodi, no tim iznosom u pravilu su obuhvaæeni niže navedeni troškovi:
a) za diplomski studij:
1. putni i ostali troškovi (maksimalno 4.000€ godišnje)
2. školarina (4.000€ po semestru)
3. troškovi života (1.000 € mjeseèno)
b) za doktorski studij
1. putni i ostali troškovi (7.500 €)
2. školarina, troškovi osiguranja (izmeðu 300-600 € mjeseèno, ovisno o tome da li je za izvoðenje programa nužno korištenje laboratorija i sliène istraživaèke opreme)
3. troškovi života (1.400 € mjeseèno što se isplaæuje u obliku stipendije ili cca 2.800 € mjeseèno što je iznos namijenjen za bruto plaæu doktoranda. Odabir stipendije ili bruto plaæe ovisi o odluci konzorcija i zakonodavstvu zemalja u kojima se program provodi. ).
Prosjeèan iznos stipendije kategorije A za diplomski studij u trajanju od 2 godine iznosi 42.000 €.
Iznos stipendije kategorije A za doktorski studij u trajanju od 3 godine iznosi izmeðu 68.700 € i 129.000 €.
II. U aktivnosti 2, iznos pojedinaène stipendije razlikuje se s obzirom na: vrstu mobilnosti (preddiplomska, diplomska, doktorska ili poslijedoktorska razina ili struèno usavršavanje), trajanje (1-28 mjeseci) i ciljnu skupinu. Prema pravilima, pokriveni su u pravilu:
1. putni troškovi (min. 250 €- max. 2.500€)
2. troškovi života (1.000 € - 2.500 €/ mjeseèno)
3. školarina (0-5.000 €/godišnje)
4. troškovi osiguranja (75 €/mjeseèno)
Iznos stipendije u aktivnosti 2 iznosi minimalno 2.825 €, a maksimalno 62.550 €.
12. Koje ciljne skupine postoje u Aktivnosti 2?
U aktivnosti 2 postoje 3 razlièite ciljne skupine:
1. èlanovi konzorcija - studenti i nastavnici partnerskih sveuèilišta
2. državljani RH (upisani na sveuèilište koje nije èlan konzorcija ili koji imaju diplomu steèenu u Republici Hrvatskoj ili u nekoj od država Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija)
3. socijalno osjetljive skupine (izbjeglice)
13. Koji su rokovi važni za institucije koje žele sudjelovati u Aktivnosti 1?
Pogledajte ovdje.
14. Koji su rokovi važni za institucije koje žele sudjelovati u Aktivnosti 2?
Pogledajte ovdje.
